— 287 IZV IZV Izviniti se, nim se, vrp. scolparsi, scusarsi. Izvinjavati s?, vani se, vri. proibir scuse, cercar pretesti. Izvinuti, nein, vap. 1) torcere, incurvare affatto; —ruku.'nog% lussarsi, slogare; 2) spremere, estrarre; — iz rake, strappar di mano (torcendo); — se, incurvarsi ; — fig. scolparsi. Izvir, m. sorgente, scaturigine. Izvirak, l'ka, ni. zampillo. ìzvirati rem (ram), vni. sgorgare, scaturire; — fig. aver origine, derivare; uscir a frotte (di gente); — vai. (fig.) dar origine. ìzvirati, ram, vili. V. Izvirivati. Izvirija, f. (scherz.) paga di colui che sta spiando. Izviriti, rim, vnp. far capolino, osservare appena (pei• un pertugio o fessura). Izvirivati, vani e rujem, vni. V. Iz-viriti (f. durativa). Izvirkivati, vani e knjeui, vili, far capolino; cercar di scoprire (per un pertugio ecc.) Izvisiti, sim, vap. (fig.) 1) esaltare, inalzare; 2) superare, sopravanzare. lzvisito, avv. in alto. Izvisivati, V. Izvisivati. Izvisjeti, sim, vnp. crescere in altezza troppo (o prima del tempo). Izviskati, kani, vap. V. Izviksati. Izvise, prep. (col gai.) sopra, al di sopra ; dal di sopra, dall’ alto ; — avv. inoltre, soprappiìt. IzviSenost, i, f. eminenza, sublimità. Izvisivati, vani e sujem, vai. V. Iz-visiti (forma durativa). Izvisan, sna, o, agg. superfluo ; — sno (avv.) troppo, di soverchio. Izvistiti, stilli, vnp. V. Izhlapiti. Izvit, i, f. (lìg.) govoriti na —, parlare con rigiri, con arzigogoli: sviet je na —, il mondo va per la peggio. Izvitak, tka, m. giravolta; stube na —, scale a chiocciola; jedritina—, bordeggiare; — fig. rigiro, arzigogolo. Izviti. vijein, vap. 1) avvolgere affatto; avviluppare; — govor, intessere degli arzigogoli; 2) estrarre svolgendo, o spremendo; — oganj, sviluppare il fuoco (fregando due legni); 3) svolgere affatto, svitare; — viek, compiere il corso mortale; — fig. spiegare; — se, librarsi iti aria (degli uccelli) ; — fig. liberarsi. Izvitlati se, tlam se, vrp. (fig.) liberarsi. Izvitno, avv. govoriti, parlar con rigiri, con arzigogoli. Izvitoperiti se, rim se, vrp. imbarcarsi, incurvarsi (di un’ assicella). Izvjeditelj. m. indagatore, ispezionatole. Izvjekovati. kujem, vnp. viver a lungo, far il suo tempo. Izvjes, ni. oggetto appeso, affisso. Izvjesak, ska, m. mostra, insegna (eli bottega). Lsvjésiti, sim, vap. 1 ) sospendere, appiccare (molte cose); metter in mostra: 2) staccare un oggetto appeso. Izvjest, a, o, agg. V. Izvjestan. Izvjestan, stila, o, agg. certo, sicuro, indubitabile. Izvjestilac, stioca, in. V. Izvjestitelj. Izvjestitelj, ni. informatore, raggila-gliatare ; relatore. Izvjestnica, f. referto (scritto). Izvjes(t)nik, ni. relatore, referendario. Izvjestnost, i, f. certezza. Izvjesati, sani, vap. eippiecare di seguito (molte cose o persone). Izvjesbati. barn, V. Izvjezbati. Izvjesée, a, n. ragguaglio; programma; (leg.) relazione (scritta), referto, rapporto, fattispecie. Izvjestivati, vam e séujem, vai. V. Izviestiti, (in senso durativo). Izvjestaj, m. informazione; (leg.) rapporto, relazione. Izvjestiti, stirn, vap. Istruire colla pratica, coll’ esperienza, ammaestrare ; — se, impratichirsi. Izvjet, in. scusa, pretesto. Izvjetarje, a, n. sito ventilato o a-rieggiato; na -il, all’ aperto. Izvjetati se, tam se, vrp. scusarsi, scolparsi. Izvjetovati, tujem, vai. aver per i-scusato; — se, cercar eli scolparsi, portar delle scuse. Izvjetravati, vam, Y. Izvjetrivati. Izvjetriti, trim, vap. (sobu), dar a-