dohvatu luke (porta). »Put iza tange« se zove tako po mastioni (tangariji) obitelji Trzi ja. »Varoš« se zove ona strana sela, koja se prostire od zapadne strane »Balkuna« do granice Novoga. »Garajinovica« je dio obale, koji se prostire od kaštela Celio-Cega do granice Novoga. zove se »Garajinovica« stoga, što je blizu obale bila palača grofa Fanfogna-Garagnin sa velikim ograđenim dvorom. Ona je danas vlasništvo nasljednika p. Škarica-2ikov Ivana. Na pročelnim vratima na arhitravu uklesan je ovaj natpis: »Non nobis D ne, non nobis, sed nomini tuo da gloriam«.
Upravo ispred kaštela prostire se ravno mjesto, što se zove »Brce«, a služi kao narodni trg.
Povjesničar Katalinić Ivan, rođen dne 25 IJ1 1779 u bližnjem selu K. Novome, u svojoj knjizi »Me-morie degli avvenimenti successi in Dalmazia dopo la caduta della republica veneta, str. 22 i 23. - Spa-lato 1841« piše ovako: »Pri izboru općinskih časti u Starome, novo izabrani župan bio je za osam dana čašćen i štovan zborom i tvorom i svim počastima kao kralj. Obukao bi se u najsvečanije narodno odijelo, obuo bi zlatom izvezene opanke. Imao je svoj dvor, a dvorjanici su imali narodna imena, kako se običavalo u vrijeme narodnih kraljeva: dvorjanik, veliki sudac štitonoša i t. d. Općinski dom priredio bi se kao kraljevski dvori. Imao ie svoju kraljevsku stražu i narod je od njega vapio milost i pravicu. Darovi su splivali sa svih strana i narod je hrlio i klanjao se svome tobožnjem kralju. Bio je oduševljen, što mu je mletačka vlada prepuštala taj narodni običaj«. 0 istom izboru piše i nadbiskup Milinović u svoioj knjizi (Biać str. 36).
Na dan 29 kolovoza odabirao se je kralj, i taj se je dan prozvao »Biranj«. Toga dana spada i crkvena svečanost, Glavosjek sv. Ivana Krstitelja, pa se i danas ova svetkovina zove »sv. Ivan Biranj«. Na glavici brda Kozjaka podignuta je crkvica na čast »sv. Ivana Birnja«, a pripada župi K. Lukšić, jer je i Lukšić jednom pripadao trogirskoj biskupiji. Danas Lukšić kao i ostala tri Donja Kaštela pripadaju trogirskome dekanatu, a župnik je Lukšića poddekan.
Još i danas je Biranj velika svetkovina. Taj dan je pazar, na koji dolazi svijet iz okolice: iz Zagore,
— 21 —