prozvan »Ciga« od venecijanske riječi »cigare«, jer je imao oštar i jak glas kada bi govorio. To se je kasnije modificiralo i promijenilo u blagoglasnije »Čega« i tako ostalo. Nu narod još i danas zove prvobitnim imenom Ciga.
Obitelj Čega imala je između ostaloga posjeda i sav Radošić, danas selo iza Kozjaka, koje pripada općini Lećevičkoj. Ovaj prastari feud bio je ostavljen u vječito nasljedstvo muškim potomcima. Nu Ugolino, nadbiskup splitski i njegov brat Josip, koji su bili od iste obitelji, tražili su pravo na taj posjed, ali Luđo-vik izda presudu god. 1358 i osta feud u nasljedstvo muškićim one porodice. Ovaj posjed nije spadao u trogirski teritorij, ali ga Petar Čega podvrže god. 1386, jer je on imao polovicu feudalnog prava, a drugu polovicu je kupio za 500 dukata od Josipova sina. Pošto Matej sin Petrov, nije imao muškog odvjetka, nego jedinu kćer Pelegrinu, kralj Sigismund god. 1897 dade joj povlasticu, da može nasljedno pravo imati kao i muški. Ona se udađe dva puta, a drugi put za Petra Cippico, po čemu je obitelj Cippico imala pravo na feud u Rađošiću i to sve do posljednjih vremena prošloga vijeka.
Današnja obitelj Čega ima i danas muških potomaka uglednih i vrijednih, kao Dr. Leonard, liječnik u Starome, i njegov brat Ivo, banski savjetnik u miru. Natrag 48 godina i to od god. 1869—1892 bio je općinski liječnik i načelnik Dr Jakov Čega. Bio je ugledan i uplivan čovjek, a osobito je zaslužan za vrijeme narodnog pokreta u Dalmaciji. Mnogi se postariji ljudi i danas sjećaju, osobito siromasi i nevoljnici »dobroga i milostivoga načelnika Cige«.
6)	KAŠTEO ANDREIS
Ovaj kašteo sagradiše god. 1600 braća Ivan i Pa-vao Andreis. Bio je sagrađen u blizini kaštela Čega i to oko 35 metara daleko. Danas ne postoji, ali mu se i' danas vide temelji u moru. Na tlorisu Staroga od god. 1704, vidi se i ovaj kašteo, koji je bio ‘veći od kaštela Čega.
— 25 —