1833 t 24/2 1909 u Zadru. Tri puta je bio imenovan provincijalom, a više puta starješinom samostana; 28) Benutić Ivan — kao franjevac sv. Otkupitelja 0. Ivan — Nikolin i Gruica Kate r. 17/2 1850 f 25/8 1926 u Omišu. Više puta je bio imenovan starješinom samostana. Kao starješina samostana Gospe od Zdravlja u Splitu dao ga je nadograditi; 29) Škarica — Živkov Don Ivan Ivanov i Ivasović Kate r. 20/2 1854 f 21/7 1918; 30) Lukas Don Grgo Antunov i Katinac Mati je r 12/3 1857 f 7/11 1939; 31) Ivanac Vicko — kao franjevac sv. Otkupitelja O. Vincenco — Nikolin i Cippico Marije r. 25/4 1866 f 24/6 1897 na otočiću Visovac; 32) Baričević Ivan — kao franjevac sv. Otkupitelja 0. Bone — Ivanov i Marić Dome r. 12/11 1867 f 6/1 1934 u Šibeniku. Služio je za župnika u više župa, koje pripadaju franjevcima. — 33) Frleta Ivan — kao dominikanac fra Vicko — Mijin i Svetin Ivanice r. 4/10 1821 t 9/8 1850 u Splitu. Kroz kratko vrijeme imao je služiti mladu misu; 34) Katinac Budislav Antonov i Bartulica Ivanice r. 20/10 1871 f 8/8 1894. Učio je u Zadru bogoslovlje i do nekoliko dana imao je služiti mladu misu.
1) Ivasović Don Srećko p. Marina i p. Marović Vice r. 21/1 1871, Prigodom stogodišnjice sv. Felicija u glavnom je on rukovodio vatrometima i rasvjetom. Bavi se likerima, koje pripravlja od raznih biljka; 2) Lukas Don Filip p. Antuna i p. Katinac Matije r. 29/4 1871. Profesor fe na visokoj komercijalnoj školi u Zagrebu, a pred tri godine bio je i rektor. Ima već 12 godina da je pretsjednik Matice Hrvatske u Zagrebu. Napisao je »Postanak Poljica«, zemJljopisno-socijalnu studiju, »Utjecaj prirodne okoline na stanovništvo Dalmacije«, »Jadran«, studija o strujama na Jadranu, »Gospodarska geografija«, »Geografija Jugoslavije«, »Ekonomska geografija«, »Strosmayer i Hrvali«, »Zemljopis Engleske istočni dio«. Osim toga je napisao veliki broj članaka i rasprava u našim političkim stručnim časopisima. Poznat je kao naučenjak i u inozemstvu; 3) Škarica Don Mate p. Jure i p. Pervan Antice r. 21/5 1871. Stručnjak je u anagrafima. Uredio je župske matice u Starome. Kod njega se nalazi original tlorisa Staroga od god. 1704 i originalna potvrda na talijanskome jeziku,
— 73 —