Istocnjaci ili zapadnjaci; Évropa ili Azija, ja sam za damas efekt turske najezde htéo da proucavam samo sa tacke gledista: kóliko je ona imala pozitivnoga ili" ftegativnoga uticaja na obrazovanje nacio-nalnoga jedinstva natije jugoslovenske.
  Pozitivne su posledice toga potpadanja velikog dela Jugoslovena pod Osmanstvo poznate i lako uocljive. Jedna po veri i rasi strana vladavina koja je jednakom tezinom poklopila tu srodnu slovensku masU, nije mogia da ne pojaca u toj masi osecaj srodnosti i bliiskosti, dotada ponekiput zamracivan manje vaznìm amtagonizmima dinastij-skim, regionalnim, konfesionalnìm.
 Drugi elemenat koji je povoljno delovao u smeru ujednacava-nja, jeste cimjenica, da je sada ostvareno politicko ujedimjemje mase srpske i hrvatske u jednoj drzavi. Gotovo svi Srbi i vecina Hrvata nasli su se napokon zajedno, dok se u starim plemenskim tvorevina-ma nisu okupljali, u glavnome, nego pripadnici jednoga ili drugoga plemena, a mi lepi, ali kratkotrajni pokusaj Tvrtkov nije uspeo da okupi niti vecinu Srba, niti vecinu Hrvata.
  Vec pred prvim talasima turske najezde pocelo je seljenje pojedi-nacnih skupina i vecih masa iz juznih oblasti prema sevemima, a te su seobe u mekim periodima imale karakter prave seobe naroda. Tim seobama je u osnovu izmenjen jezicko-plemenski sastav stanovnistva tih oblasti. Do turske najezde Hrvati i Srbi bili su srodna, vrlo srodna plemena, tako da su ih stranci brkali, ali su ipak imali neku pogranicnu liniju izmedu sebe. Ta linija, jamacno bez i'kakve preten-zije na tacnost, moze se priblizno oznaciti sa Neretvom, Sanom do Save, pa negde u okolici Mitrovicè pravcem prema severu na Dravu. Posle turske invazije nastala je i do dana danasnjega odrzala se meduplemenska konfiguracija takova, da su se naselja srpska i hrvat-ska na citavoj teritoriji Bosne, Hercegovine, Dalmacije, Slavonije i Hrvatske izmesala na nacin, da danas nije mogucno povUci granicnu liniju izmedu Srba i Hrvata.* S druge strane ta pomeranja
  *	Svracamo paznju citaocu na mapu Jugoslavije sa shematickim pri-kazom raspodele hrvatskih i srpskih naselja na kraju knjige. Lakseg ra-zumevanja radi primecujemo da lineirani prostori prikazuju one teritorije, koje su sastavljene od srezova u kojima je vecina (barem relativna, jer inorodne nacionalne manjine ne uzimamo pri ovome u obzir) jugoslovensko-katolicka. Teritorije sastavljene od srezova sa vecinorti jugoslovensko-pravoslavnom oznacene su prostorima oznacenim krsticima. Prostori gusto poentilirani oznacuju vecine jugoslovensko-muslimanske. Razume se da Srba ima i izvan toga poentiliranoga prostora, u vecem ili manjem pro-centu, gotovo u svim srezovima Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, Bosne i Hercegovine, a tako i Hrvata izvan lineiranoga prostora. Preporucujemo dalje citaocu, da ostavi momentano po stràni juzne i seveme oblasti, gdé Srbi i Hrvati ne zive pomesani, pa da koncentrise paznju na centralne oblasti Hrvatsku, Slavoniju, Bosnu, Hercegovinu i Dalmaciju, pa da zadade sebi malko tiruda, kako bi nasao zadovoljavajucu liniju za razgrahiÈavanjè izmedju Hrvata i Srba, bilo na osnovu plemenske cistoce, bilo na osnòvu »historijskih individualiteta«. (Ovo poslednje cesto preporucuju pokoji ju-
2’
19