srednji brod je naime u dalmatinskoj romanici kao i apulijskim katedralama za-drzao ravni drveni strop.
     Prva po redu vremena izmedu romanickih katedrala u Dalmaciji jest sv. Tripun u Kotoru (g. 1166). Graden je sa dva zvonika u uglovima procelja poput sv. Nikole u gradu Bari u Apuliji. Ovom cuvenom svetistu od vajkada su hodoca-stili narodni odlicnici sa suprotne obale Balkana; pored toga je pod nadbiskupa Barija bio u to doba potpao biskup kotorski. Veliki potres god. 1667 porusio je iz temelja staru katedralu u Dubrovniku. Ostala nam je samo legenda koja veze po-cetak gradnje katedrale o brodolom, koji je dozivio kod otocica Lokruma ispred Dubrovnika engleski kralj Rikard Lavljega srea na povratku sa krizarske vojne u Svetoj zemlji, i biljeske starih kronicara, koji opisuju katedralu kao sjajnu gradevinu na tri broda sa kupolom te sa bogatim namjestajem i s lijepim slika-rijama. Strasnom ucinku potresa oteo se je od romanickih gradevina samo klaustar Male brace u Dubrovniku. Sesterostruke arkade klaustra (heksafore) uresene su kapitelicima na kojima je vjesto isklesano lisce, ljudske glave i mastovite zvijeri kao na heksaforama katedrale grada Bitonta u Apuliji. Natpis u klaustru kazuje nam, da ga je sagradio kamenorezac Miha rodom iz Bara u crnogorskom primorju (oko god. 1360).
     Zadar je sacuvao dvije monumentalne romanicke crkve: sv. Krsevana i katedralu posvecenu sv. Stosiji. Crkva benediktinskog samostana sv. Krsevana obnovljena je god. 1175 u obliku jednostavne trobrodne crkve bez svodova te potsjeca na starokrscanske bazilike. Katedrala je sagradena na rusevinama starije crkve, koju su krizari porusili, kada su god. 1202, vodeni od Mlecica, silom pokorili i porusili grad Zadar. Na procelju katedrale visestruki redovi ukrasnih slijepih arkadica spustaju se s vrha prema prizemlju kao na procelju crkve Santa Maria della Piazza u Ankoni. Siroki srednji brod i lijepo kicene tribine nad pobocnim brodovima daju unutrasnjosti zadarske katedrale znacaj sjaja i svecanosti (posvecena 1285). Drugaciji je ugodaj katedrale u Trogiru: ozbiljna i prilicno tamna gradevina u jednostavnim i masivnim oblicima na tri broda, koja dijele jaki pravougaoni piloni, trogirska katedrala ima stragi izgled crkvenih gradevina rane romanike. Ali kako je ona uistinu gradena na izmaku romanike kroz duge decenije XIII—XIV vijeka, to ona, pored glavnih obiljezja konstrukcije romanickog sloga, ima vec goticka rebra u krstatim svodovima po-bocnih brodova.
     Pored crkava dizali su dalmatinski gradovi vitke zvonike. Najstariji po izgledu je zvonik sto se u prostoj tehnici nepravilnih krseva dize iznad rimskog hodnika Portae Ferreae Dioklecijanove palace u Splitu. Zadar je sacuvao zvonik
41