njihovu plovidbu na Jadranu. Kada Grci nisu vise svojim silama bili u stanju da obezbijede svoju trgovinu i svoju slobodu zatrazili su zastitu i pomoc od Rimljana.
      Dolazak Rimljana na jadransko primorje historijski je dogadaj najkrupnijeg znacaja.
     Prije nego se damo na razmatranje ovog vaznog historijskog razdoblja, mo-ramo se — koliko je uopce moguce u okviru ovog pregleda — upoznati s narodima starosjediocima nasega primorja koji su imali doticaja s grckim kolonistima i kas-nije dosli u sukob s njima i s Rimljanima.
     Dosada nemamo nikakvih indicija, od kada je Jadran naseljen, kada su prvi ljudi dosli na njegove obale i na otocje, niti koji su bili njegovi najstariji stanov-nici. Nema traga od paleolitskog covjeka, t. j. od covjeka starijega kamenog doba. Mozda je to puki slucaj buduc da je kod ñas prehistorijska nauka jedva pócela sistematskim istrazivanjima; ali nemamo ni prigodnih nalaza onog najprimitiv-nijega alata i oruzja koje je karakteristicno za paleolitsko doba.
      Mlade kameno doba (t. zv. neolitik) naprotiv ostavio nam je dosta tragova. Kamenog alata kao nozeva, mlatova, sjekira, strugala i piljnjaka, te oruzja kao ostrica za strijelice nalazimo na vise mjesta duz citavog naseg primorja i takoder na otocima, velikim, malim i najmanjim, n. pr. na Palagruzi koja je dala relativno mnogo neolitskih predmeta. Ovim nalazima utvrdeno je i to da je covjek vrlo rano (vec u III tisucoljecu pr. Kr.) svladao more i ploveci prostim camcima na vesla ili jedra od otoka na otok dospio cak do protivne apeninske obale.
      Po neolitiku slijedi doba bakra i bronca koje uglavnome ispunjava II tisu-coljece pr. Kr. Izgleda da su na primorju nalazi od ranijeg kovinskog doba prilicno rijetki, svakako je mnogo bolje zastupano mlade broncano doba, t. zv. halstatsko, zvano po mjestu Hallstatt u Gornjoj Austriji, dosada najbogatijemu starinama iz ovog perioda. Ako nase primorje relativno oskudijeva predmetima iz broncanog doba, nije time dokazano da je tada bilo rijetko naseljeno. Vjetrovi, osobito bura i jake kise djelovale su nepovoljno na krsnom terenu i zajedno s humusom odnijele i razne prehistorijske predmete. Sto je ostalo na zasticenim polozajima jos nije naucno pretrazeno i ispitano, a od mnogobrojnih pecina jedva su neke na otoku Hvaru bolje istrazivane. Jedna od ovih i to Grapceva spilja dat ce nam po najno-vijim nalazima — kako izgleda — dokaze o kulturnoj vezi nasega primorja sa pra-starom egejskom civilizacijom.
      Koji su ljudi tada obitavali obale i otoke nasega Jadrana? Bili su to Iliri. Iliri su samo jedno skupno ime za mnoga po jeziku a donekle i po kulturi srodna plemena indoevropskog podrijetla, koja su zapremala citavu srednju Evropu te preko zapadnog i srednjega Balkana doprla sve do Grcke. Neke ogranke Ilira na-
17