lazimo takoder u Juznoj Italiji (n. pr. Mesape i Japige); to su oni Iliri koji su se prigodom emigracije bas preko dalmatinskih otoka i preko tjesna od Valone pre-selili na Apeninski poluotok.
      O	Ilirima nam oskudno pricaju vec najstariji grcki historijografi, ali nauka nije jo§ mogia ustanoviti njihovu pradomovinu i doba njihove selidbe. Za rekon-strukciju staroilirskih vremena, osobito za probleme njihove selidbe i njihove kul-ture imamo dva vazna pomagaia: toponomastiku i istrazivanje njihovih naseobina, gradova i nekropola.
     Kako na citavom Mediteranu stanovali su i na podrucju Jadrana prije do-laska II ira drugi narodi koji nisu bili u sklopu indoevropskom. Kada grcki pisci govore o najstarijim stanovnicima svoje zemlje, obicno ih spominju pod imenom Pelasga; istodobno s Pelasgima na kopnu gospodarili su na egejskom podrucju Kari i Lelegi, na jugu Krecani, na apeninskom poluotoku Etruscani, dalje na za-padu na pirenejskom poluotoku Liguri i Iberi. Na nasem Jadranu ostalo nam je od ovog ranog etnickog sloja samo koje ime, n. pr. Issa (otok Vis) i Cissa ili Gissa (grad na otoku Pagu) i — sto je znacajno — ime nasega mora, koje je bilo nazvano po etruscanskoj koloniji na uscu Pada: Hatria ili po samoj velikoj rijeci koja je dala ime i gradu i moru. Vjerojatno su prije dolaska Ilira na nekim krajevima Jadrana stanovali takoder Tracani. Nije vjerojatno da su Iliri ove starosjedioce pot-puno istrijebili, vec su — kako to obicno biva — pobjeditelji s vremenom pobjede-ne potpuno absorbirali i sebi asimilirali.
      Imena ilirskih plemena predata su nam po starim grckim i latinskim pisci-ma, neka i po tekstima na kamenu. Ime Ilira nosilo je iz pocetka samo ono pleme na jugu njihova teritorija s kojim su Grci najranije dosli u dodir (Grci su ga iz-vadali od imena herosa Illyrios-a, sina Kadmosa). Kasnije je ovo ime preneseno na sva srodna plemena (tako je nekoliko stoljeca kasnije u rimsko doba pleme Delmata dalo ime citavoj novo osnovanoj pokrajini; sr. kao analogon nas naziv Svabe za Nijemce). Nas zanimaju ovdje samo ona koja su stanovala na primorju ili inace imala veze s morem. Najzapadniji ogranak Ilira na Gornjem Jadranu predstavlja veliko pleme Veneta koje je doprlo sve do Pada. Razdijeljeni od Veneta manjim, prvobitno takoder ilirskim jedinicama okolo Istre redaju se u podrucju Kvarnera Japudi, cija je zemlja obuhvacala istocnu Istru, jedan dio danasnje Kranjske, citavo hrvatsko Primorje s otocima, Liku i na istoku unutrasnjost sve do preko Une, na jugu pak do visokog Velebita. Njihovi susjedi na jugu bijahu Liburni, poznati pomorci koji su gradili malene, ali vrlo brze brodove po njima zvane liburne; od Krke do Cetine i duboko u zalede stanovali su ratoborni Delmati. Neretljanska dolina i blize ravnice kao na pr. one okolo Stoca bile su u posjedu Daorsa, smionih
18