god. 1380. Na raci je, pored brojnih prizora iz sveceva zivota, prikazan svecan ulaz kralja Ljudevita u vjerni grad Zadar i cudesno ozdravljenje obnemoglog hrvatskog bana pri dodiru svecevih mociju.
MIetacko doba (1420—1797).
      Pocetkom XV vijeka prigrabila je Venecija vlast nad svim otocima i pri-morskim gradovima Dalmacije osim teritorija slobodnog grada Dubrovnika. Hrvatsko plemstvo, pokoseno i istroseno u dvadesetpetgodisnjem buntovnom po-kretu protiv centralizatornih nastojanja Madara (1383—1408), nije se mogio tome oprijeti. Uskoro je pogibao i najezda Turaka paralizzala svaki pokusaj da se dalmatinsko primor je ponovno pridruzi Hrvatskoj. Za velikih ratova XVII sto-ljeca Venecija je dapace pomakla svoj posjed do dinarskih kosa i podlegla je tekar u vrtlogu burnih vremena velikog Napoleona.
     Dolaskom Venecije postala je neminovno tjesnja veza i veca ovisnost dalmatinske umjetnosti od umjetnosti u Italiji i Veneciji. U gradovima dalma-tinskog primorja nailazimo odsada na umjetnicke struje i skole, koje su vec preko mora sazrele u konkretne forme. Ali je jos dugo Dalmacija davala talentovane majstore; a i rad talijanskih majstora, koji su dolazili k nama sa susjednog poluotoka, dobijao je u nasim stranama poseban karakter i kolorit. Mozemo, prema tome, s pravom govoriti o dalmatinsko-venecijanskoj gotici i renesansi.
      U prvoj polovici XV vijeka umjetnost gotike prodrla je u dalmatinsko pri-morje trostrukom áirokom strujom; iz juzne Italije, iz Lombardije i iz Mletaka. Juzno-italsku umjetnost donio je u Dubrovnik Napuljac Onofrio de la Cava. On se u svom rodnom gradu bio istakao kao graditelj utvrda i lijevalac topova. U Dubrovniku se on ispoljio kao talentirani i svestrani majstor. On je kao inzinjer doveo vodu osam milja dugim vodovodom u grad; a kao arhitekt podigao je i uresio dvije ukusne javne cesme na krajevima dubrovacke Place i sagradio kne-zev Dvor (1435—1442). Knezev Dvor majstora Onofrija bila je otmena i skladna goticka gradevina sa jednim spratom i prizemnim trijemom na stupove utisnutim izmedu dviju pokrajnih, nesto visih kula. Rapiteli ovog trijema osobito kapitel sa Eskulapom, legendarnim utemeljiteljem starog Dubrovnika, kome seljaci donose na dar kesicu novca i kokosi, pokazuje, da je Onofrije bio vrstan kipar, bujne fan-tazije. Pri radu oko Dvora pomogao je Onofrija majstor Ratko Ivancic; on je radio takoder na zvoniku katedrale u Korculi. I procelje ove katedrale vodi nas do umjetnosti juzne Italije. Ono ima strogi i ozbiljan izgled romanickih katedrala Apulije; a dva lava sto s jagnjetom u pandzama cere zube visoko u zraku na ve-
45