KULTURNO-HISTORIJSKI PREGLED DO DOLASKA SLAVENA
Ohistorijskoj i kulturnoj proslosti nase zemlje uopce, a napose nasega Primorja, danas nam govore u prvom redu pismeni izvori, ali takoder raznovrsni spomenici i tvorevine ljudske ruke od najsavrsenijih, cisto umjetnickih do najprimitivnijih, naime do alata i oruzja iz kamenog doba. Treci faktor koji nam omogucuje rekonstrukciju nekih posebnih pojava proslosti, je usmena tradicija; u ovo podrucje spada osobito topografska nomenklatura koja se je preko svih etnickih promjena sacuvala do nasih dana.
     Tako su nam sama imena nekih mjesta, rijeka i planina nasega Primorja spasila tragove najglavnijih perioda proslosti. Iz predslavenske proslosti najjace po broju zastupana je nomenklatura iz ilirskih vremena. Amo spadaju nazivi kao: Trsat (Tarsatica), Senj (Senia), Nin (Aenona), Karin (Corinium), Nadin (Nedi-num), Promina (Promona), Bribir (Varvaria), Skradin (Scardona), Solin (Salona), Mosor (Masaron), Kotor (Dekaderon), Grbalj (Acruvium), Budva (Buthoa) i si., konacno i sam naziv zemlje: Dalmacija, dalje imena otoka: na pr. Krk (Curicta), Rab (Arba), Solta (Solentia) ili rijeka: na pr. Norilj (Naron) i Krka. Nasi pretei preuzeli su ova i slicna ilirska imena u vecini slucajeva posredno preko Grka i Rimljana u preinacenom ili adaptiranom obliku; njihova originalna forma ne daje se uvijek sa sigurnoscu ustanoviti. Padaju u oko ilirska imena gradova na -ona.
      O	grckoj kolonizaciji svjedoci nam druga grupa imena pretezno otoka kao: Trogir (Tragurion), Hvar (Pharos), Korcula (Korkyra melaina), valjda i Split (Aspalathos).
      Premda je rimska vladavina na nasemu primorju trajala nekoliko stoljeca, vrlo je malen broj onih imena koja su cisto latinskog podrijetla kao na pr. Cavtat (Civitas) ili Dicmo (ad decimum, od desetoga miljokaza racunavsi od Solina).
      Na najstarija vremena povijesti, te na stanovnistvo koje nije pripadalo indo-evropskoj obitelji potsjeca ime otoka Visa (Issa; sr. takoder ime vec rano propalog naselja Cissa ili Gissa na otoku Pagu), te i ime samoga nasega mora: Jadran.
      Slavenska toponomastika koja se je na nasim obalama pócela razvijati vec pocetkom VII vijeka po Kr. naravno je najjaca, ali od vecih naselja imaju cisto
13