U prvom spratu ovoga zvonika su dva prekrasna relijefa Kristova Rodenja i Blagovijesti; na njima romanicke forme poprimaju finocu i eleganciju gotike, koja vec nije daleko. Radnje domacih majstora su takoder vitke romanicke pro-povjedaonice u Splitu i Trogiru i ciborij nad glavnim oltarom u trogirskoj katedrali sa lijepim, negda pozlacenim kapitelima, na kojima se preplicu lisce i zmajevi izvajani zamjernom vjestinom u azuriranoj tehnici. Izvrstan i podatan dalmatinski kamen pogodovao je odvajkada ovakovoj virtuoznoj obradbi skulptura.
      Nad romanickim ciborijem u Trogiru su dvije statue Andela i Marije Blagovijesti, vec goticke u linijama bogate draperije i u forsirano-gracioznom sa-gibanju tih figura u bokovima. Uistinu prvi cedni poceci eiste gotike javljaju se u Dalmaciji u XIV vijeku. Ne grade se u njezinim oblicima ni gradske katedrale ni erkve starih benediktinskih samostana; nego je donose novi religijozni redovi sv. Frane i sv. Dominika. Oni prigrlise tip goticke erkve, koji je odgovarao njihovim asketienim teznjama prosjackih redova i praktienim potrebama erkve namijenjene u prvom redu propovjedi. Njihove su erkve prostrane ali samo jedno-brodne pravokutne gradevine u kojima se puk zgodno okuplja oko propovjednika i u kojima su, u skladu s idealom siromastva, svi detalji vrlo jednostavni, a kameno goticko svodovlje je zamijenjeno prostim drvenim krovom. Takova jedna erkva je sv. Dominik u gradu Trogiru sa izvorno vidljivom konstrukeijom drvenih greda stropa.
      Goticke lijepe skulpture iz XIV vijeka su ciborij u kotorskoj katedrali sa isklesanim prizorima iz sveceva zivota i ciborij katedrale u Zadru u obliku baldakina sa ravnim stropom poput ciborija u Sv. Marka u Mlecima, te sarkofag sa tijelom bl. Ivana Ursinija u katedrali Trogira.
     Rijetki su ostaci srednjovjekovnog slikarstva u Dalmaciji. Vrijeme je osobito har alo na ovom polju. Mrsavi ostaci fresaka bili su otkriveni u Zadru, Trogiru, na otoku Bracu i u Boki Kotorskoj. Nekoliko slikanih srednjovjekovnih Raspela i prilican broj minijaturama uresenih kodeksa cuva se u dalmatinskim erkvama. U Eski-Saraj, staru palacu turskih sultana u Carigradu, svrsio je pri-likom turskih najezda glagoljski misal bosanskog vojvode Hrvoja gospodara Splita pocetkom XV vijeka, koji je negda u Splitu ili u okolici njegovoj bio ispisao svecenik Butko a iskitio krasnim minijaturama nepoznati majstor. Riznice erkava cuvaju umjetnicki izradene moenike, kaleze i krizeve i dragoejeno staro vezeno erkveno ruho. Cuvena je srebrena pozlacena raka sa mocima sv. Simuna u Zadru, koju je ovom gradu poklonila Jelisava Kotromanicka, supruga ugarsko-hrvatskog kralja Ljudevita. Radnju je izveo zlatar Francesco da Milano oko
44