UMJETNICI RODOM IZ DALMA CIJE I HRVATSKOG PRIMORJA, KOJI SU DJELOVALI U TUDINI
L j I prastaroj bazilici sv. Sabine na rimskom brdu Aventinu ima iznad glavnog I ulaza mozaicki natpis, koji kaze, da je crkvu za vlade pape Celestina I sagradio »presbyter Urbis Illyrica de gente Petrus, pauperibus locuples, sibi pau-per«. Ovo je prvi umjetnik podrijetlom vjerojatno iz nasih krajeva, za kojega se zna, da je djelovao u Italiji. Istom mnogo stoljeca kasnije, s kraja XIII stoljeca, sa-cuvala su se u luneti iznad portala crkve Sant’ Andrea u Barletti i u timpanu portala bazilike S. Michele Arcangelo u Montesantangelu dva relijefa, za koje natpisi kazu, da ih je izveo majstor »Simeón Raguseus, incoia Tranensis«. Za relijef u Barletti kaze Toesca, da je »opera d’ altronde piena di tardivi riflessi d’ oltralpe«. Slavenskog je podrijetla bio zacijelo i slikar Paolo di Stefano Badaloni, roden u Firenci 1397, a umro u Pisi 1478, kojega Vasari naziva Paolo Schiavo. Bio je ucenik Masolinov, koji je oblike Masaccijeve prevodio u puckiji, oporiji stil.
         Uporedo s renesansom javljaju se i jaci umjetnicki individualiteti podrijetlom ili rodom iz nasih krajeva. Narocito je zanimljiva umjetnicka licnost Niccolò dall’ Arca (da Bari, d’Apulia, Dalmata i Schiavone), vajar XV stoljeca. O nje-govu je zivotu malo sto poznato. Uzima se, da je roden oko 1438. Da li mu je rodno mjesto bio grad Bari u donjoj Italiji ili Bar u crnogorskom primorju, nije jos dañas utvrdeno. Ali, kako se u jednoj bolonjskoj kronici pise povodom nje-gove smrti, 2 ozujka 1494, »morì m. Niccolo Schiavon Dalmata, cittadino di Bologna«, vjerojatno je, da je bio podrijetlom ili rodom iz Dalmacije ili da mu se otac preselio u Apuliju. Javlja se, prije 1458, u Mlecima, a onda u Bologni, gdje je za crkvu S. Maria della Vita izradio terakotnu grupu »Pietà«, zacijelo svoje najzanimljivije djelo. Rijetko je kada u renesansnoj plastici taj prizor prikazan toliko smjelim realizmom. Drugo je Nikolino reprezentativno djelo arhitektonski i plasticki ukras groba (Arca) sv. Dominika Guzmana. Po ovom je djelu majstor i dobio svoj nadimak »dall’Arca«. Lijevi andeo - luconosa na tom grobu veoma se cesto reproducirá u prirucnim djelima i poredi s desnim, djelom Michelangelo-vim. Nikolu je, naime, smrt sprijecila, da dovrsi citav spomenik, pa je neizradene likove izveo mladi Michelangelo. Neki su naucnjaci (medu njima Venturi) tvrdili, da se na Nikolinim skulpturama ovog spomenika zapazaju utjecaji francuski, pa
53