okolo foruma, davale su i manjim mjestima monumentalan izgled, u vecim nije izostao teatar za komedije i muzicke predstave i amfiteatar za gladiatorske igre, hajke i svecane povorke. Vodovodi opskrbljavali su pucanstvo zdravom pitkom vodom katkada iz dalekih vrela, a gdje nije bilo zive vode bila je kisnica pri-kupljena u velikim solidno izgradenim rezervoarima (piscinae).
      Van gradskih bedema sterale su se, obicno duz ceste, nekropole s lijepim nadgrobnim, raznim nasadima ukrasenim spomenicima. Raznoliki predmeti kao dragocjeni nakit, vaze, kipici, staklene posude i t. d. polozeni pokojniku u grob, jos dañas nam svjedoce o blagostanju ziteljstva. Usred plodnih uvala i ravnica redale su se vece i manje villae rusticae sa stanom gospodara i zemljoradnika i svim nuzprostorijama i spremama potrebnim za poljodjelstvo i vinogradarstvo. Vino, ulje, sir i riblja konserva eksportirali su se u velikim kolicinama, obicno u amforama koje nalazimo ili jos u podrumu koje villae rusticae ili cak daleko od obale u morskoj dubini ako je lada s takvim teretom stradala u oluji.
     Poznato je koju su vaznu ulogu svojom samostalnosti igrali dalmatinski gradovi u historiji, osobito za vladanja narodnih knezova i kraljeva i u kasnijim sredovjecnim vremenima. Temelje i prve pocetke ove samosvjesne autonomije treba traziti jos u organizaciji rimskih kolonija i municipija u antikno doba.
      Spomenute villae rusticae bile su takoder znacajne za prvi kulturni razvitak Slavena, ali na drugi nacin. U njima i okolo njih naselili su se vec ispocetka Hrvati i — buduci su obicno lezale usred plodnih njiva ili vinograda — ovdje stvorili prva sredista novoga, nacionalnoga privrednog i kulturnog zivota. Iskopine su nam dokazale da su cak i prvi dvori (curtes) nasih vladara i prvi od njih osnovani samostani, osobito u okolici Solina, nastali neposredno nad takvim antiknim gospodarskim skupinama.
      Nijedno mjesto antikne Dalmacije nije se tako sjajno i bogato razvijalo kao njena kapitala Salona. Priroda bila ga je obdarila najboljim preduvjetima: zgod-nim polozajem u zasticenom zalivu, odlicnom lukom, zdravom vodom, bogatim, plodnim poljem i mogucnoscu kopnenih veza s krajevima unutrasnjosti. Maleno ilirsko-grcko naselje neprestano je raslo i pri kraju drugoga vijeka po Kr. postiglo svoju najvecu ekspanziju, koju nam jos dañas predstavljaju ostaci gradskih zidina. Preko Salone obavljao se je uvoz najvaznijih proizvoda velikih obrtnickih centara helenistickog i rimskog svijeta kao skupocjenih kovinskih, osobito broncanih predmeta, raznovrsnih keramickih artikala, jeftine i finije staklarije, zatim vina i ulja s otocja, isto tako obavljao se i izvoz zive stoke, koze, krzna i vune, svakojakih surovina, u prvom redu drva iz prostranih suma, zeljez-nih ruda i srebra iz bogatih rudnika danasnje Bosne, napokon i tekstilne robe koja
26