Odnosaj prema drugim redovnicìma 305 toga nijesu propisivali crkveni zakoni, staresine samostana upozorise god. 1844 kapitularnog vikara i dekana Dru. Sil-vestra Guinu, ako zeli da redovnici prisustvuju u misnom ruhu, neka im ga pribavi stolna crkva, a ne da hodaju po gradu u misnom ruhu, dok dodu na procesiju; inace ce doci u redovnickom odijelu, kako nareduju crkveni zakoni. Dr. Guina odbi predlog, a kad redovnici dodose u procesiju u redovnickom odijelu, naredi im, da se vrate kuci i za 3 dana suspendira — t. j. zabrani govoriti Misu staresinama samostana: Gospe od Zdravlja O. Luki Mihaljevicu, na Polju-du O. Frani Smolje i konventualskom O. Josipu Piristi. Staresine samostana prizvase se na metropolita u Zadru. Metropolit je bio Josip Godeassi, koji je nekoliko mjeseci prije sa splitske stolice presao na zadarsku. On uvazi priziv i po-nisti zabranu, osudivsi Dra Guinu, da redovnicima nadokna-di stetu, sto za 3 dana nijesu govorili Misu. Dr. Guina tad se prizva na Sv. O. Papú Grgura XVI. Papa povjeri stvar senjskom biskupu Mirku Ozegovicu, i ovaj 16. lipnja 1846, u ime Sv. Stolice, potvrdi presudu metropolitanskog suda, po-nisti zabranu i odredi jednako, da Dr. Guina ima doticnim staresinama dati odstetu za Mise koje nijesu 3 dana govorili. 14 Kad se je podigao samostan i sagradilo svetiste, odnosa-ji prema drugim samostanima bili su prijateljski, uprav sr-dacni. To posebno vrijedi za OO. Kapucine. Njihov O. Fidelis, nadbiskupov teolog, iskazao je neprocjenive zasluge sve-tistu i samostanu Gospe od Zdravlja. Kad je god. 1798 bio bacen interdikt na svetiste, on je upotrebio sve svoje zna-nje i vjestinu, da obrani nasu bracu. I konacno je izvojevao 14 Protocollo, 29—31; Zlatovic, Monografie, 409. Dr. Guina izdao ¡e god. 1881 na Rijeci vlastiti ìivotopis pod naslovom »Autobiografia documentata di Silvestro Cav. de Guina, Dre. in s. theologia, Protonotario A-postolico, Preposito capitolare di Spalato ecc.« Na str. 60 si. opisuje, kako je radi ove parnice putovao u Zadar i u Senj, kako je presuda nadbiskup-skog suda bila na stetu splitske crkve, a kako joj nije bila potpuno u prilog ni presuda Apostolskog Delegata: »Questo Giudizio Delegato Apostolico non fù pienamente favorevole alla Chiesa di S. Doimo primo Martire e Vescovo di Salona«. Ali ne spominje, na sto ga je jedan i drugi sud osudio. Crnica, Nasa Qospa od Zdravlja 20