Prvi dolazak OO. Franjevaca u Split
5
da se OO. Franjevci privremeno smjeste u zapustenu bene-diktinsku opatiju sv. Stjepana van grada Splita, a narod da se naseli po okolici Sinja i Dicma3.
    Slijedece godine uskocise u Dalmaciju i drugi Franjevci s narodom iz zupa podredenih ramskom samostanu, kao Livna, Duvna, Doljana, Skoplja, Kupresa, Rakitna i Glamo-ca, tako da je bilo redovnika koji su pribjegli usve 32. O. Petar Filipovic u svojoj kronici biljezi imena 19 svecenika, jednog klerika i jednog lajika, a za druge kaze da im se imena ne sjeca.4 OO. Franjevci u jednoj molbi na duzda mletackoga od 13. travnja 1706 svjedoce, da su u posljednje vrijeme iz Bosne i Hercegovine doselili u Dalmaciju preko 5000 obitelji. To isto svjedoce i mletacki generalni provi-duri u Dalmaciji Aleksandar Molino u pismu od 22 listopa-da 1691, Danijel Dolfino u pismu od 1. studenoga 1691, i Antun Semitecolo u pismu od 10 prosinca 1696. To potvr-duje i splitski nadbiskup Stjepan Cupilli II u ispravi izdanoj
12.	VI. 1718 u prilog OO. Franjevaca, gdje kaze: »Franjev-
      Ova i druga Zenova pisma nalaze se u drzavnom arhivu u Mleci-mi: »Senato-Dispacci P. G. della Cavalleria in Dalmazia Filza 717«. Navo-di ih i g. B. Desnica u clanku »Seoba Ramskih Franjevaca u Dalmaciju«. Clanak je izasao u »Glasu Privredno-kulturne Matice« g. 1929, br. 27, i nesto preinacen u »Magazinu Sjeveme Dolmacije« g. 1934, s. 36-—42. Do. sada se je opcenito drzalo, da su ramski Franjevci uskocili u Dalmaciju nagovorom i pod zastitom Stojana Jankovióa. Prvi je na tu netacnost upozorio g. Bosko Desnica u spomenutam clanku, u kom iz pisma Antuna Zeno od 27. listopada 1687 donosi, da je Stojan Jankovic tada bio mrtav, poginuvsi u borbi s Turcima pred Duvnom 23. kolovoza iste godine.
     4	O. Stjepan Zlatovic u spomenutom djelu Franovci Presv. Otkupi-telja i hrvatski puk u Dalmaciji, str. 153 si., u Monografijama 12 samosta-na Franovaca Presv. Otkupitclja (djelo se cuva u rukopisu u franjevackom samostanskoim arhivu u Sibeniku), str. 263 si., napose pak u M/onografiji sinjskog samostana (cuva se u arhivu samostana) na dugo raspjravlja, koje je godine i u kom mjesecu uslijedila seoba ili bijeg ramskih Franjevaca s narodom iz Rame. Ima naime svjedocanstva koja govore da je to bilo g. 1687, dok druga svjedoce da je bilo g. 1688. O istoj stvari opsirno ra-spravlja i Dr. Ivan Markovic u svom djelu »Sinj i njegovo slavlje«, ti-skanom u Zagrebu g. 1898, str. 25 si. Ovo pitanje sada ne pravi nikakve poteskoce, jer znamo da bijeg nije bio u jedan put, nego u vise navrta, pa se povjesna svjedocanstva odnose na doticne grupe, koje su kojom prigodom bjezale. Nesumljivo je pak, da je bijeg prvih raimskih Franjevaca s cudotvornom. slikom Majke Bozje bio u mjesecu listopadu 1687, o kom govori pirovidur Zeno u svojim pismima mletackom senatu.