Istaknuti propovjednici
361
zasluznije Oce u Sinju, a mi smo vidjeli, kad je god. 1759 bio blagoslov temeljnog kamena crkve Gospe od Zdravlja, da ga spomenica nazivlje osobitim ocem splitskog samo-stana, koji je svojom upravom i veoma dobrim vladanjem dao ruku podizanju novoga Gospina svetista. On je tom prigodom drzao govor i na koncu, kad je Bog dao da su se svladale prevelike poteskoce, koje su stale na putu podizanju crkve, uskliknuo: »Sad otpusti slugu svoga, Gospodi-ne, u miru, jer su vidjele oci moje ovo preveliko milosrde Tvoje.152 Nakon sto je svrsio provincijalstvo obicno je bo-ravio u samostanu Gospe od Zdravlja. Malo poslije blago-slova temeljnog kamena novog svetista preselio se u Sinj, gdje je ostao do smrti, 10. XII. 1765. 153
    O. Jeronim Filipovic bio je veoma ucen redovnik. Ve-lik broj njegovih bogoslovnih rasprava nalazi se u rukopisu u samostanskim arhivima u Sibeniku i Zaostrogu. Objeloda-nio je god. 1730 u Budimu »Put Kriza«, a god. 1759 u Mie-cima »Skup pisnih bogoljubnih«.154 God. 1750, 1759 i 1765 izdao je u Mlecima 3 sveska propovijedi pod naslovom »Pripovidanje nauka karstjanskoga«. U prvom govori o vjeri i uhvanju, u drugom o ljubavi, u trecem o sv. Sakra-mentima, krjepostima stozernim, djelima milosrda itd. Pr-vi je svezak posvetio splitskom nadbiskupu Pacifiku Bizzi, drugi splitskom nadbiskupu Nikoli Dinaricicu, treci apostol-skom vikaru u Bosni i Duvnu biskupu Fra Pavlu Dragice-vicu. Sarajevski nadbiskup Josip Stadler ove je propovijedi
    152	V. gore s. 119.
    153	Lulic, Memorie, 54 veli, da su mu tada bile 84 godine. Zlatovié, Franovci, 270; Monografije, 287; Najstariji nekrolog u Sibeniku kao i ne-ki drugi nekrolozi kazu, da je imao 80 godina. Ali, ako se je rodio god. 1688 i umro 1765, kao sto jest, onda mu je nas mrti bilo 77 godina. A tako zaista i jest, jer ondaSnji provincijal i njegov rodak O. Petar 1 ilipovic u spomenutoj osmrtnici veli, da mu je bilo 77 godina: »Scinio confectus, la-boribus attritus, anno vitae suae sepluagesimo septimo, Domini vero 1765 in Conventu Sanctae Mariae Gratiarum Signii, die decima Xmbris placidissimo fine quievit, et ad Fratres suos appositus fuit.« Acta Prov. P. Filipovic, 87. S ovim je u skladu sto veli Glumcevic, Memorie, 7, da mu je na smrti bilo 78 godina, jer je u 78. bio stupio. Netacno govore Safarik-Jirecek, Geschichte, II, 64, da je umro poslije god. 1769.
    154	Kukuljevic, Bibliografija hrvatska 1,38 si.; Safarik-Jirecek, Geschichte, II, 146, 221, 254; Ljubic, Ogledalo, II. 420, 463; Zlatovic, Franovci, 471.