138
Daljne pomoci Gospe od Zdravlja
je proslave Majku Bozju i sto bolje Joj zahvale za prevelika dobrocinstva, koja su od Nje primili, obecase, da ce una-prijed slavili blagdan Neoskvrnjenog Zaceca Marijina kao svoj narodni blagdan. 31 Za ovaj blagdan oni su kitili proce-lje svetista i trg pred svetistem zelenilom i svijetlom, kupili milostinju po Dobromu za pokrice svih troskova i starali se za sve ono sto je bilo potrebito, sve dok se nije poceo graditi novi zavjetni hram. Staresinstvo samostana za ovaj im je rad pripravljalo u samostanu posebnu pocast. Ovaj se obicaj djelomicno uzdrzi i danas.
    Ne smije se zaboraviti, da su Dobrani proslavu blagda-na Neoskvrnjenog Zaceca obavljali kao nastavak blagdana Gospe od Zdravlja ili bolje kao njegov prenos na blagdan Neoskvrnjenog Zaceca. Sva crkvena svecanost drzala se je na oltaru Gospe od Zdravlja, aiz jutra, izapjevanih »Ste-nja« o Neoskvrnjenom Zacecu, pjevala se je himna Gospe od Zdravlja. Tako se cini i danas.
    No ipak ova je okolnost cinila, da se je blagdan Neoskvrnjenog Zaceca malo po malo poceo slaviti vecim sja-jem nego blagdan Gospe od Zdravlja. Tako se je kao pri-prava za blagdan Gospe od Zdravlja, za neko vrijeme, obav-ljala samo trodnevnica, dok se je za blagdan Neoskvrnjenog Zaceca molila devetnica. A i uprava svetista za sto ljepsi nutrnji nakit svetista prigodom ovog blagdana odredivala je posebnu svotu, koje nije odredivala za blagdan Gospe od Zdravlja, kako se vidi iz crkvenih racuna. Kasnije je po-vracena i vanjska svecanost. Blagdan Neoskvrnjenog Zaceca ostao je kao narodni blagdan Dobrana, a blagdan Gospe od Zdravlja kao blagdan svetista i sviju stovatelja Gospe od Zdravlja, te se slavi s najvecom svecanoscu.
   Osim ovih slucajeva, i u drugim su prigodama kuzne bolesti pohadale Dobri. Tako na pr. ospice ili patule g. 1864 i 1872 itd.32 Ali i u ovim prigodama nijesu bile tako opasne niti su velike stete nanijele njegovim stanovnicima kao ni drugim splitskim gradanima.33
     31	Crnica, Glavni dogadaji, 33 si.
32	To svjedoce jos zivuci Dobrani, koji su to culi od svojih preda.
    33	Po kazivanju starih Dobrana, osobito g. Roka Baric, god. 1864 obo-lio je neki Anzulo, koga su zvali Fritulera, jer je prodavao fritule. Opein-ski lijecnik Markoca propisao mu je lijek, kojega on nije piopio, nego ga