282
Druge poboznosti u svetistu
je smrti obasuti zemlju kisom nebeskih ruza, t. j. mnostvom nebeskih milosti. Jedna i druga poboznost obavljaju se s-velikim ucescem vjernika.
9.	Bozicne svecaností
    Vec smo spomenuli, da su djeea sv. O. Franje i na Dobromu, kao i u ostalim krajevima svijeta bozicne blag-dane, po uzoru svoga sv. Oca, slavili s osobitom svecano-scu.34 Koliko oficij toliko Misa pjevali su se svecano, lek-cije oficija na hrvatskom jeziku. Na bozicnu noc redovnici su isli u kor u 2 sata po ponoci. Tad bi svecano ispjevali o-ficij, zatim prvu Misu. Preko Mise pjevala se je, iza poslani-ce, hrvatski bozicna pjesma »U se vrime godista«, a na-kon podizanja koja druga pastirska pjesma. Iza prve Mise odmah je slijedila druga Misa, koja se je u prvoj kapeli govorila na oltaru sv. Ante, a, kad je sagradena crkva, na oltaru Gospe od Zdravlja. Kako je bozicnje slavlje u Go-spinu svetistu bilo zdruzeno s Majkom Bozjom, pokazu-je nam okolnost, da je osim druge bozicne Mise, za vrijeme konventualne Mise, sveta Gospina slika morala biti otkri-vena, kao i preko sviju prvih Misa, koje su redovnici toga daña govorili u svetistu, i da je tada pred Njom moralo gorjeti 6 velikih svijeca. Suvisno bi bilo spominjati, da su prije Bozica zvona za osam daña svecano slavila, da je na Bozic crkva bila posebno nakicena i rasvijetljena. lsta se je svecanost ponavljala i na tri slijedeca daña, t. j. na sv. Stje-pana, sv. Ivana i sv. Mladence. 55
    Prosloga vijeka bozicni su se blagdani slavili uglavnom jednakom svecanoscu prvoga i drugoga daña, jedino na bozicnu noc pocinjali su sveti obredi u 3.30 mjesto u 2 s. po ponoci. Trecega i cetvrtoga daña, kako senijesu slavili kao blagdani, bila je redovito Misa pjevana ili barem poslanica i evandelje s odnosnim bozicnim pjesmicama.56 God. 1929 uvela je uprava svetista obicaj Franjevackog Reda, da se prva Misa na Bozic pjeva svecano u pola no-
     54	V. gore s. 116.
    55	Método, 43—45.
     56	Praviln^t, 62 si.