234
Apostoli Gospe od Zdravlja
   Knezeviceve pjesme odaju neku milinu i toplinu, koje ne nalazis kod drugih pjesnika. Iz njih otsijeva dusa, koja plamti ljubavlju prema Bogu i Njegovoj Presv. Majci. Kad eitas njegove pjesme, ne mozes a da i sam ne usplamtis ljubavlju prema onomu, o kom pjesma pjeva. To se osobito obistinjuje kod pjesama spjevanih na cast Majke Bozje.
   ¡O pjesmama nasega Fra Petra vec je rekao Njemae Wurzbach, da ga one stavljaju medu klasicne pisce nasega naroda. 103 Od njegovih je pjesama splitski kanonik Matija Culic uvrstio u svoju zbirku 34 pjesme, a od tih je 13 Gos-pinih pjesama.104 Mnoge se Knezeviceve pjesme i sada pjevaju ne samo po Gospinim svetistima, nego i po drugim nasim crkvama, premda mozda ni narod ni svecenstvo ne zna, da su to njegove pjesme — osim Gospina Placa i bo-zicne pjesme »Veseli se, Majko Bozja« — jer ni Culic ne kaze, koje su Knezeviceve pjesme. O. Bo^itkovic Kneze-vicevu pjesmu »Veseli se, Majko Bozja« usporeduje s pjes-mom »Veni Sancte Spiritus« francuskog kralja Roberta, »Salve caput cruentatum« sv. Bernarda, »Adoro te devote« sv. Tome Akvinskoga. Nju smatra njegovim najsavrseni-jim djelom, vrhuncem njegova religiozno-lirickoga pjesnis-tva. O njegovu Gospinu Placu kaze, da moze stati uz »Sta-bat mater« Jacopona da Todi i »Dies irae« Tome iz Celana, pa veli: »Knezevic je nas Jacopone i nas Toma iz Celana. Njegova pjesma izliv je i odraz franjevackog duha prema muci Kristovoj i tuzi prezalosne Majke Njegove«.105
     103	Biograph. Lexikon, XII, 148: »auch einige geistliche Dichtungen, welche ihm eine Stelle unter den classischen Schriftstellern seinér Nation einräumen«; y. Ocvirk, n. mj. 114.
    104	Zbirka Culicevih pjesama nosi naslov: »Pisme duhovne raslicne sasta'vgliene od niki mnogo post, zarkovgnakov za vecchju slavu Boxju, Majke gnegove, i svi Suetaz a za duhovni rasgovor Dusca Bogogliubni Sakupgliene od pripostovanoga D. Mattia Civlicha kanunika splitske czarkve poglavite, i parvostolne Dalmazie, i sve Croazie, U Mletczih MDCCCV«.
     105	N. mj. 155. O. Balie u svojoj lijepoj brosuri »Kroz Marijin peri* voj« posvecuje 3 stranice proucavanju izvora Knezevicevih pjesama. Povod mu je dala okolnost, sto je u knjizici Petra Jurica iz Rupa kod Visovca »Nacin pravi kako karstiani imadu Boga moliti« nasao pjesmu »Veseli se, Majko Bozja« sa nekim neznatnim preinakama. Buduci da je ova knjizica tiskana god. 1763, dakle 2 godine prije nego Knezeviceve