Samostanske Skole 377 glednih i ucenih redovnika. Ako je polozio ispite, pripusten je bio u novicijat; nije li polozio, nije bio pripusten ili je bio obucen kao brat lajik. Pri razdiobi provineije, 19. VI. 1735, odredeno je, da se moralno bogoslovlje predaje u Sinju, Makarskoj, Visovcu i Zaostrogu, a filozofija u Sibeniku, Sinju, Makarskoj i Kninu, dok su za novicijat odredeni saimostani Visovac i 2ivogosce.203 Smjestavanje skola po samostanima nije ova-ko ostalo trajno, nego se je mijenjalo prema prilikama. Ta-ko je na pr. vec 14. IX. 1748 odredeno, da se flozofija predaje u Splitu, a jos prije toga, t. j. 3. VI. 1736 imenovan je O. Petar Karapandza za lektora moralnog bogoslovlja u Splitu. 204 God. 1826, kako se vidi iz odgovora provincijala O. Jeronima Palatina na dalimatinsku vladu od 28. II. 1826, na-lazilo se je u Sibeniku generalno uciliste 1. stepena, u Makarskoj generalno uciliste 2. stepena, u Sinju, Splitu i Omi-su redovita provincijalna ucilista, a u Zaostrogu, Zivogoscu i Kninu privremena provincijalna ucilista.205 Kasnije su se opet humaniora ili visi razredi gimnazije ucili u Visovcu Karinu i Zaostrogu. Radi siromastva provineije nije bila u stanju, da sva bogoslovna i filozofska ucilista zdruzi zajedno. S druge strane, za svaki je samostan bilo od koristi, da u njemuu boravi po koji uceniji redovnik, a klerici koji su boravili u sa-mostanu, bili su potrebni za svecano obavljanje sluzbe Boz-je. Radi toga pojedina ucilista nijesu bila ujedinjena sve do u posljednje vrijeme. God. 1853—1854, provincijal O. Ante Lulic ujedini svih osam razreda na franjevackoj gimnaziji u Sinju, a vlada je odmah prizna javnoim gimnazijom. Kasnije su nastale neke trzavice te se je provineija odrekla jav-nosti, a mjesto klasicnih predmeta u sedmom i osmom raz-redu ucila se pretezno filozofija u Sibeniku, pa u Zaostrogu i u Sinju. Napokon se je filozofija god. 1935—1936 odijelila od gimnazije i zdruzila s bogoslovljem u Makarskoj. Do god. 1907 bogoslovija je bila razdijeljena: prve 2 godine u Sibeniku, posljednje 2 u Makarskoj. Jos god. 1902, za pro- 203 LAPM, 301. 204 LAPM, 304, 385; LAPS, I, 317. 205 Reg. Prov. Palatili (Makarska), Affari esterni, 330—-353.