Stovanje Gospe od Zdravlja
je Mariju kao malenu Djevojcicu kako ide u hram, da se Bogu posveti; nego je prikazuje kao Majku s Djetescem Isusom u narucaju. Dakle razlog ili uzrok stovanja i zazi-vanja Majke Bozje sa strane vjernika nije Njezino Prikaza-nje kao Djevojcice u hramu, nego Bl. Dj. Marija kao Djeli-teljiea zdravlja, Gospodarica ili Gospa od Zdravlja. 14 U tome je bitna razlika izimedu stovanja Gospe od Zdravlja u Njezinu svetistu u Splitu i stovanja u drugim crkvama, gdje se na blagdan Gospe od Zdravlja svetkuje Njezino Prikazanje u hramu.
    Ima crkava, gdje se caste slike Majke Bozje pod ime-nom Gospe od Zdravlja, iako prikazuju neki drugi prizor iz Njezina zemaljskog zivota. Ni to ne pravi nikakve po-teskoce, jer je ista Majka Bozja, koja se u njima slavi i ko-ju mi mozemo castiti u bilo kojem prizoru Njezina zivota na zemlji i Njezine slave u nebu. Stovanje pak svete slike Gospe od Zdravlja u Njezinu svetistu na Dobromu ima posebni znacaj, sto se u njoj casti Cudotvorna slika, t. j. slika, po kojoj je Gospodin Bog stovateljima Svoje Presv. • Majke udijelio vise milosti, nego po drugilm Njezinim sli-kama.15 Priznati nam je, da ima po katolickom svijetu vise cudotvornih slika, koje nose ime Gospe od Zdravlja i koje se stuju u Njezinim stetistima. Ali to nista ne smeta, jer je Bog neizmjemo dobar bilo prema Svojoj Presv. Majci, da Je proslavi gdje god Joj se vjemici utjecu i kao Gospu od Zdravlja u pomoc zazivlju, bilo prema vjernicima, da
     14	Gotovo na bezbrojnim mjestima do svrsetka 19. vijeka nalazi se za nasu Gospu od Zdravlja u sluzbenim spisima naziv B. M. V. Salutis, napose u spisima provincijalà: OO. Loze, Bilusica, Sekule, Prgometa, Glumceviéa, Supuka, Radonica, Kostana, Ravlica, Kalandrina, Palatina, Vezica, Belamarica, Milinovica, Talijancica, Paica, Lulica, Zorice i drugih.
     15	To znaci cudotvorna slika. V. Schiich-Polz, Pastirsko bogoslov-lje, preveli Gjanic-Strizic, Zagreb 1917, str. 337. Papa Pijo VI sa konst. »Auctorem fidei« od 28. Vili. 1794 osudio je prop. 70. Pisfiojske sino-de, koja je zabacivala posebno stovanje, sto ga vjemici iskazuju na osobiti nicin nekoj siici i kojoj se utjecu vise nego drugoj. Tu je nauku nazvao nepromisljenom, pogibeljnom, uvredljivom koliko za pobozni obi-caj Crkve toliko za sami red Providnosti, kojim Bog nece da se u sva-koj uspomeni na Svete to dogada, tie dijeli svakomu kiko hoce. Denzin-gre-Banwart, Enchiridion Symbolorum et Definitionum, ed. 14 et 15. Friburgi Br. 1922, n. 1570.