378 Samostan Gospe od Zlravlja vincijala O. Mate Karduna, bilo je zakljuceno da se bogoslovija ujedini u Makarskoj, a da se u Sibeniku mjesto bo-goslovlja uci filozofija, kao i to da se u Sinju sagradi novo sjemeniste. Oskudica i druge neprilike osujetise, da se je-dan i drugi nacrt odtnah izvedu. Godine 1908 bilo je dogo-tovljeno i otvoreno novo sjemeniste u Sinju, a god. 1909 nova bogoslovija u Makarskoj. Od tada su u Makarskoj sva cetiri razreda bogoslovija. Skolske god. 1935—1936, pri-druzenjem filozofije bogoslovlju ucenje bogoslovija pove-cano je na 5 godina. Dok Austrija nije, nakon svog drugog ulaska u Dalma-ciju, pócela provadati nasilnu reformu skola, nasa je pro-vincija imala velik broj ucenih redovnika. To su redovito bili profesori na raznim ucilistima, koji su na taj polozaj dolazili posebnim natjecajem. A ne samo za svoja ucilista, provincija je dala veci broj ucenih profesora i drugim stra-nim ucilistima i visokim crkvenim polozaj ima. Tako je O. Ivan Budimir iz Sinja bio profesor u Veroni, O. Andrja Kacic—Miosic iz Brista u Bresiji i u nadbiskupskom sjeme-nistu u Zadru, O. Alojzij Skakoc u Rimu, O. Ivan Frano, Kacic—Peko iz Gradea u Veroni i Rimu, O. Simun Toma-sevic iz Bacine u Bolonji i Veroni, O. Andrija Dorotic iz Sumartina u Rimu, Perudi i Mlecima, O. Andeo Marija Kacic— Miosic iz Brista u Bresiji, O. Jeronim Palatin iz Skra-dina u Mlecima, O. Mate Zoricic iz Pavkova seia kod Drni-sa u Udinama, O. Ivan Raic iz Gradea u Alepu, itd. O. A-lojzij Skf>koc i O. Ivan Topic bili su ne samo profesori u Italiji, nego i biskupi, kako smo vidjeli. Drugi su imenovani provincijalima u stranim provineijama, kao u Albaniji: O. Mijo Dragicevic izVrgorca g. 1782, O. Ivan—Frano Kacic— Peko iz Gradea g. 1797, O. Alojzij Skakoc g. 1804 i O. Kar- lo Vladic iz Prvica kod Sibenika g. 1810. Drugi su opet bili apostolski misionari u Bugarskoj i Sv. Zemlji, kao O. Jeronim Kojic, O. Frano Kadman iz Muca, O. Ivan Nikolic iz Neretve, O. Feliks Miiatov iz Betine, O. Stjepan Bauk iz Makarske, itd. '20C '206 V. Lulic, Stato della Dalmata Francescana Provincia, 49 sii.; Zlatovic, Franovci, 465.