Povjerenici Svete Zemlje
421
u Mletke. Sluzbene knjige navode, da je putovao zbog ne-kih vlastitih posala.512 Vjerojatno je taj put poduzimao kao zamjenik Povjerenika Sv. Zemlje, jer je kao takav 5. kolo-voza 1773 dodijeljen redovnickoj obitelji u Sibeniku.513 Na
11	listopada 1777 premjesten je u Split. Nekoliko dana kas-nije, t. j. na definitorijalnom sastanku izabran je za vikara splitskog samostana. Na 30. VI. 1779 izabran je za vikara u Zaostrogu.514 God. 1882 postao je provincijalom albanske provincije.516 Nakon povratka u provinciju boravio je u Zaostrogu.51fi Obolivsi, posao je u Makarsku, da trazi li j e-ka. Ali se bolest pogorsala i tu je preminuo, 19. II. 1790, u
45.	godini zivota.517 Preveo je na hrvatski Oficij Bl. Dj. Ma-rije. God. 1779 objelodanio je u Mlecima »Ispitanja svrnu sv. Redova i Sakramenta, u obcinu izvadena iz vise knji-ga«.518 U rukopisu je ostavio »Disputationes in universam Aristotelis Logicanti iuxta mentem Ioannis Duns Scoti«.5,9
   4.	Kukavica-Vujavic O. Josip. — Poslije O. Pavlovica najdulje je sluzbu zamjenika Povjerenika Sv. Zemlje obnasao O. Josip Kukavica-Vujavic iz Karina. On je tu sluzbu primi g. 1782 i vrsio do g. 1822, t. j. do smrti. Rodio se u Karinu,r>20 nekad slavnom rimskom i hrvatskom
    512	Prot. Prov. Maroevic, 114, 118.
    5,3	Prot. Prov. Raciman, 37.
    su Reg Prov. Raiéevic, 45, 71, 161.
    515 Reg. Prov. Maroevic, 270. Lulic, Stato della Dalmata Francescana Provincia, 49 stavlja ovo njegovo imenovanje u god. 1788. U Liber Archiva-lis Conv. B. M. V. Zaostrogii nalazi se uklopljeno pismo, kojim on kao Minister Provincialis Albaniae, 22. VI. 1782, ovjerovljava prepis neke ispra-ve Sv. Stolice od 12. Vili. 1768.
    510	Reg. Prov. Maroevic, 270; Reg. Prov. Loze, 15, 120, 188.
    517	Reg. Prov. Bilusic, 187. Jednako Starinski mrtvar u Zaostrogu. Bacie, Nekrolog, 435 netaeno kaze. da je umro u Zaostrogu. Visovaöki ne-krolog biljezi njegovu smrt na 20. II. 1790.
    518	O prvoj knjiiici ne znamo ni godinu ni mjesto izdanja. Druga, u 12°, obuhvata 288 stranica, ponovno je tiskana u Zadru g. 1800, u 8° sa 286 stranica. Kukuljevic, Bibliografía, I, 35; Safarik-Jirecek, Geschichte, II, 224, 267; Ljubic, Ogledalo, II. 466; Zlatovic, Franovci, 470.
    519	Bacic, Nekrolog, 435.
    520	Rimski grad Corinium—Karin razorili su Goti. U sedmom vijeku obnovili su ga Hrvati, pa se je u njemu razvio bujan ivot hrvatskih ple-mica, od kojih su bili najznamenitiji Lapsanovic-Lapsan-Corinenses-Karinja-Tii, »genus nobilium Croatorum«, jedne od 12 hrvatskih plemickih obitelji.