262 Ostale poboznosti u svetistu Medu braniteijima kaptola isticali su se kanonik i ge-neralni vikar Aleksandar Antun Tommaseo, doktor obaju prava, i Nikola Didos, kanonik bogoslov i profesor bogo-slovlja u nadbiskupskom sjemenistu.21 Tommaseo je pitao za misljenje nadbiskupova bogoslova O. Fidelisa iz Zadra, Kapucina. Kad mu je ovaj izjavio, da on kaznu interdikta smatra sasvim nepravednom i potpuno nevaljanom, pozvao ga je, neka to pismeno dokaze. Ovaj je to ucinio.22 Radi toga su se na nj oborili i Tommaseo i Didos; ali on je snaz-nim dokazima u vise ucenih rasprava pobio njihove tvrdnje kao i klevete pisca knjizice »Catechismo Spalatense«, isticu-ci, da se interdikt nikako nije smio baciti na crkvu, jer re-dovnici nijesu ucinili nikakva zia djela, nijesu povrijedili ni-cije pravo, a najmanje splitskoga kaptola; da je kazna interdikta nevaljana, jer su Franjevci izuzeti od biskupsk'e vlasti, a sve kad bi mu i bili podlozni, da na njih ne bi mogao u ovom slucaju baciti crkvenu cenzuru, jer je to pridrzano 21 U isto vrijeme tiskao je u Trevisu u Itali ji neki H... B .... J. U.. D. djelce »De poena canonica ob inobbedientiam inflicta Fratribus Mino-ribus de Observantia subburbii spalatensis vulgo Pozzobon. Epistola juridi-co-critica. — Tarvisii apud Antonium Paluello, p. 14, in 8«. V. Valentinelli G., Bibliografia della Dalmazia e del Montenegro. Zagabria 1855, s. 147, br. 918. V. takoder Zlatovic, Monografije, 402 si. 22 Glavna njegova rasprava, koju je objelodanio u ovom sukobu, glasi: »In Apologeticos Conatus Reverendissimi Canonici Theologalis Tlieologi Archiepiscopalis Censorias Responsione excerptae ab ipsomet ex prolixiore suo MS«. U rukopisu se nalaze tri rasprave: 2 upucene kanoniku Tommaseo, a 1 kanoniku Didosu. Sve 3 se nalaze u »In Causa Nullitatis Inter-t’icti«, str. 263—315. Vjerojatno od njega potjeie rasprava protiv »Cathe-chismo Spalatense«, kojoj je naslov: »Censure al così intitolato Catechismo-Spalatense fattevi dall’ Autore N. N. per riparo ai mali effetti della sua erroneità presso l’ignaro volgo«, a nalazi se na istom mjestu, str 215—259. O. Fidelis bio je vrlo ucen covjek. Objelodanio je vise stvari, osobito gle-dom na kugu, koja je harala u Splitu god. 1784. Tako ria pr. Epistola conscripta Spalali tempore pestis urbem depopulantis anno 1784; Produzioni ascetiche ed ascetizie, concernenti la peste di Spalato 1784, del tro-vantevisi in mezzo e superstite Religioso Cappucino Padre Fedele da Zara, Venèzia 1790, p. LXXII, in 8. V. Valentinelli, Bibliografia, 152 si. V. tako-dér njegove sastavke o agrarnim pitanjima u Dalmaciji, Valentinelli, n. mj. 63 si. God. 1797 objelodanio je u Mlecima zbirku latinskih pjesama »Hym-nodia seu hymnorum quorundam collectio.« Tu je zbirku sastavio g. 1792 i poSVetiò makarskòm generalnom provikaru, kanoniku Ivanu Josipu Pavlo-vicu Liicicu. U njòj je 4. pjesma posvecena nekoj Gospinoj crkvi, koja je ne-