Zlatna kruna
511
          NA 30 RUJNA 1933 SVETA APOSTOLSKA PENITENC1JARIJA dobro-
stivo uvazava molbu za 7 godina, prema kart. 921 § 3 Ko-deksa kan. prava. Nista bilo kako protivno ne smeta.
  P. R.	S. Luzio S. P. R.
                                     S.	de Angelis, Subst.
    Jasno je, dajesovom odlukom Sv. Stolice svetiste Go-spe od Zdravlja podignuto na jos veci stepen medu Gospi-nim prostenistima na svijetu.
18.	Zlatna bruna
    Zajedno sa srebrenim okvirom imala je biti izradena i zlatna kruna. Ta kruna nije bila odredena za cudotvornu Go-spinu sliku, jer je ova jos god. 1764 okrunjena zlatnom kru-nom. Ona je imala biti postavljena na srebreni okvir, da zajedno s njim sacinjava jednu cjelinu i bude sto dostojnije pohraniste cudotvorne Prilike. Postavljanje ove krune ima-lo je, prema prvotnoj misli, znaciti zavrsetak proslave 200-godisnjice.
    Kao sto su za srebreni okvir stovatelji Gospe od Zdrav-Ija poklanjali svakojakih srebrenih predmeta, tako su i za zlatnu krunu poklanjali svakovrsnih zlatnih predmeta i dra-gocjenosti. Kruna je morala biti ukrasena raznovrsnim dra-gim kamenjem, da bude sto ljepsa i sto dostojnija cudotvorne Gospine Prilike, pa su stovatelji Gospe od Zdravlja po-klonili mnostvo dragog kamenja, da se s njime ukrasi zlatna kruna. Imena darovatelja kao i njihovi darovi oglaseni su u listu Gospe od Zdravlja,31 u koliko oni nijesu zeljeli da os-tanu nepoznati, a neka imena urezana su na vjecnu uspome-nu u sam srebreni okvir.
    Uprava svetista pozvala je splitske zlatare, da bi izradili jedan lijepi nacrt zlatne krune s draguljima. Prikazalo se 12 nacrta. Najljepsi je bio nacrt g. Milosa Botte, majstora koji je izradio srebreni okvir, pa je njemu povjereno, da izradi zlatnu krunu. Nacrt, koji je izradio profesor na srednjoj tehnickoj skoli u Splitu Slovenac Feruzzi, imao je nekih li-
    31	»Gospa od Zdravlja« 1931, 56, 67, 77, 80, 94, 119; 1932, 7, 18, 30, 48, 68. 84. 96. 108. 120.