306
Samostan Gospe od Zdravlja
pobjedu. Radi toga staresinstvo provincije ubrojilo ga je me-du subracu provincije s pravom na sudjelovanje u svima du-hovnim povlastieama.15
    Srdacni odnosaji, koji su postojali izmedu samostana Gospe od Zdravlja i drugih redovnika, pokazivali su se na-rocito prigodom blagdana i svecanosti, kad bi drugim redov-nicima pomagali u duhovnom radu, ispovijedanjem i pro-povijedanjem u njihovim crkvama, sudjelovanjem u njiho-vim procesijama. Sve do svjetskog rata postojao je medu re-dovnicima lijepi obicaj, da bi na svetkovinu zastitnika nekog samostana pozivali stareisnu drugog samostana, da u njiho-voj crkvi sa svojim redovnicima obavi glavnu svecanost. Toga dana bili su oni kao i staresine drugih samostana kod bratskog stola u doticnom samostanu. U samostanu Gospe od Zdravlja to se je drzalo na blagdan Gospe od Zdravlja. Oskudica, koja se je trpjela zav rijeme svjetskog rata, uci-nila je kraj ovom lijepom obicaju.
4.	Zivot u samostanu
    1.	B r o j r e d o v n i k a . — Da neka redovnicka kuca moze postati formalnim samostanom, sada se, po kanon-skom pravu trazi, da u njoj stanuje harem 6 zavjetovanih redovnika, od kojih, ako se radi o svecenickom Redu, 4 mo-raju biti svecenici. 111 U vrijeme kad je hospicij Gospe od Zdravlja proglasen formalnim samosanom, trazilo se je 12 redovnika.17 Toliko je redovnika u njemu zaista i bilo. Te-kom vremena broj se je umnazao, pa je splitski nadbiskup, kao delegai Sv. Stolice na temelju dekreta od 28. III. 1735, ódredio, da u samostanu moze redovito boraviti najvise 14 redovnika, da ne bi trpjelo pristojno uzdrzavanje drugih prosjackih samostana.18
    15	V. gore str. 262.
   13	Kan. 488: »In canonibus qui sequuntur, veniunt nomine... 5. do-mus formatile, domus religiosa in qua sex saltern religiosi professi degunt, quorum, si agatur de religione clericali, quatuor saltern sint sacerdotes«.
    17	Dekret Sv. Kongr. Bisk i Red. 17. VIII. 1622 § 2; Inocent XII konst. »Nuper« od 23. XII. 1697 § 10.
    18	V. gore str. 241.