Duzd Candiano tesko da je mogao dobiti vjestih pilota za nas arhipelag. Podanici kneza Branimira nisu mogli stupiti u sluzbu na mletacke brodove
   Pod konac desetog stoljeéa istoÈno carstvo bijase po-duzelo vojnu protiv Venecije. Ta je vojna bila naravski pomorska. Stare pak dubrovacke kronike pisu, da je tada brodovlje bizantinsko bez zapreke doplovilo do Gruza, ali se dalje nije usudilo, niposto od straha pred Mleca-nima, vec iz nesigurnosti u plovidbf. To se je brodovlje sastojalo od 65 jedinica bizantinskih i 25 genoveSkih, jer su Genovezani bili uvijek na strani protivnoj Mlecanima. Oni su stoga spremno iznajmili carstvu svoje brodove, koji su po svoj prilici vozili hranu i ratne potrepstine. Istomkad su Dubrovèani poslali na carsko brodovlje 80 vjeStih pilota, te svoja tri odlifina plemenitasa, sve ljude u zreloj dobi i vjeste svakom pomorskom poslu, tad je carsko brodovlje mogio nastaviti plovidbu nasim arhipelagomi uzduz nase obale, te je nesme-tano mogio doprijeti sve do blizu Venecije. Mlecani su, kao sto je i naravno, bili grdno iznenadeni. Znali su naime, da se Bizantinci ne ce usuditi da piove istocnom apeninskom obalom i sredinom Jadrana, a u hrvatskom arhipelagu da bi1 mogli ljuto nastradati. Da se Venecija ugne goroj nevolji, ponudi Teodoru iz Trape-z u n t a, zapovjedniku toga carskog brodovlja, bijeli list, na koji ovaj napisa teske uvjete mira. Dubrovaiki su piloti dakle omogucili bizantinskom brodovlju taj golemi uspjeh bez jedne kapi krvi na jednoj i drugoj strani, a tad su opet isti ti piloti izveli bizantinsku mornaricu iz Jadrana! Bez pilota nije islo, a Hrvatima nije bio neugodan prolaz carskog brodovlja, jer su njihovi odnosi prema Veneciji bili tada prilicno nategnuti. Za to pak, Sto su Dubrovcani dali carskom brodovlju svoje pilot e, Mlecani ih toliko zamrzise, da se je pripovijedalo, kako je njihovo vijece zakljuÈilo, da se imade svakog petka u tom vijecu raspravljati, kako bi Venecija mogia zaposjesti Dubrovnik (Resti, o c. p. 35.)
61