manjih brodova, i tom prilikom zaplijenise opet jedan dubrovacki brod s teretom srebra i voska, vrijednim 12.000 dukata. Izgovarali su se pak time, da su mislili, da teret pripada kojemu trgovcu iz Neretve. Dubrovcani otprave i ovog puta u Mletke poslanstvo, koje duzd uopce nije primio. Tada dubrovacko vijece zabrani svojim gradanima svako trgovanje s Venecijom, i ta se je zabrana odrzala tri godine, sve do t. zv. vojne duzda Petra II. Orseola.1)
   Poslije one velike pomorske vojne bizantinske Venecija je uprla iz petnih zila, da se sprijatelji s istocnim carstvom, jer je uvidjela, kako njezini protivnici znadu izrabiti svaku njezinu nesugla-sicu s onom jos tada mocnom i prostranom dr-zavom. Ti su napori urodili time, da je novi duzd Orseolo dobio od istocnoga carstva »zlatnu bulu«, kojom su mletackim trgovcima bile zajamcene mnoge povlastice, a uz to je istocni car ustupao duzdu Orseolu sva svoja prava na dalmatinske gradove, premda malo prije bijase ustupio ta prava kralju Drzislavu. Stoga je Orseolo trebao da najprije zaposjedne te gradove, a nadao se, da mu to ne ce biti tesko, jer je Hrvatska radi nesloge u kraljevskoj obitelji bila slaba, sto je bilo na-stalo poslije smrti kralja Drzislava. Ovaj je naime ostavio tri sina, Svetoslava, Kresimira s nadimkom Suronja, i Gojslava. Svetoslav ne dopusti, da za-jedno s njime vladaju njegova dva mlada brata, dakako, svaki u svojem dijelu, ali pod staresin-stvom njegovim, kao najstarijim. Poradi toga za-
    ') Resti, o. pag. 36.
93