metnule se smutnje, iz kojih se rodio gradanski rat. Sve je to pogodovalo osnovama duzda Orseola, koji je potajno raspaljivao razroznost izmedu kralja i srednjega mu brata Kresimira Suronje, koji bijase vrlo lakouman.
  I kad su gradovi Zadar, Trogir i Split zamolili duzda za zastitu, pa kako je brodovlje hrvatsko bilo radi spomenutih nemira nemocno — mozda je njime zapovijedao sam kraljev brat, buntovni Su-ronja, — Orseolo uskrati placanje danka kralju Svetoslavu. Na to ovaj, kako je vec u ispravama spomenuto, stade progoniti mletacke pomorce, i duzd posla protiv Visa sest ratnih brodova s Bado-varijem Bragadinom. On zauze i opljacka Vis,1) a Zadar se dobrovoljno preda pod duzdevu zastitu. Pa kad je kralj Svetislav otpremio u Veneciju i drugo poslanstvo, da zahtijeva isplatu danka, slije-dio je najprije onaj porugljivi odgovor, da »ce ga duzd sam donijeti«, a malo poslije i duzdev pohod dalmatinskim gradovima. Izdajica Suronja pode pred duzda u Trogir, prisegne mu saveznicku vjemost i dade mu sina Stjepana za taoca.2) Posljedica toga bijase, da je kralja Svetoslava nestalo, a Suronja
   ') Docum. pag. 424-425. — Lucie u svojem velikom djelu »De regno« (lib. IX, cap. IV, p. 71) poriCe, da je Bragadin osvojio Vis, te veli, da su mletaèki kronicari krivo zabi-ljezili Issa (Vis), mjesto Chissà, pod kojim se imenom razumijevao otok i grad Pag. — Njegova je primjedba vjerodostojna s dva razloga: Vis bijase hrvatski grad, na koji se zlatna buia nije mogia odnositi, a k tomu je Vis na pufiini, kojom mletacki ratni brodovi nisu uvijek rado ni piovili. Pag im naprotiv bijase puno blizi i lakse se do njega piovilo.
   2) O. c. p. 427.
94