357 16 Ottobre. HRABRENI HARVATI! Majke, sestre, xenne vasse, roditegli vassi, priategli, i vas narod slovinski zoyu vas u zemlje vasse, za spraviti kripno vladanje i gospo-tlarstuo vasse. Austrianska kuchia uzza Magiaraski naiod prema narodu vassemu, a vaz poteze zdrughe strane na ubojsluo na magiarske i na italianske polje. Nemoite visse bili uboizze, kakoste dossada bili, inemojte visse po-tamniti slava puka slovinskoga, koije zaradi suoje kriposti svuda hfali«n i caslien. Niemci sami, olilli austrianski puei samo ovvi jcssu nepriatelj slo-vinskoga, talianskoga i magiarskoga naroda, i zarad toga urkaju vas protiva Magiare i protiva Talianzim, a Talianze i Magiare protiva vas, za mochi svih nas durxat u stixansiuo i u verughe. Hrabreni Harvati Yi pitale slobod i gospodarstuo 11 kuchi vassoj, kako Magiari i Talianzi pitaju u kuchi suojoj. Nismo dakle mi meju »ami nepriategli, jerbo nikad puci ne cinmi boj meu gnima, dalli nepria-legli od svith nas_, austrianski narod, holiobi nas omlohaviti, za mochi nas vavik muriti, porobiti i satarli. Tertzite dakle kuchimam vassimom, di uzdissu zarucnitze, majke, sestre, roditegli, bratlja priatelj vassi, zeluchi vas zagurliti, i slobdno svanii xiviti i gospodarovati u otacbinu vassu. Bogchie vas pedipsati, hrabreni Harvati, ako odmah boxj glass ne posluzite, buduchi Bog panno Krat reka dachiesse zemaja isla rastvoriti pod stoppe uboitze. Svisino sinovi istoga Boga, svisino brattja meu nami, hrabreni Har-vali, nemojmose dakle bilti meu nami, nemojmo visse karvave ruke uzdi-gnuti k’ nebbu. Pojdile, pojdite, Harvati kripni, na pomoch od brallje vasse^ poli-rajle tuje glavare od gradovih i sellali vassih, i budite gospodari u kuchi vassoj, kako xelimo i hochieuio bili gospodari u nassoi, i tadchiemose zaposnati Rano priategli slkadni. Bogvas zove, bratljo harvaska kuchimam vassimam; posluzile odmah, i Bogchicvas impuniti svake blagodarnosti. Nemoitesse Boti supgrotiviti, i bichiete vavik hrabreni i kripni. L’eroica Venezia, propugnacolo dell’indipendenza italiana, continua a resistere; ell’è risoluta, come la generosa e sventurata Messina, a seppellirsi sotto le mine, piuttosto che cedere ai barbari. Noi abbinili lede nel valore e nell’energia de’suoi difensori, e nella perizia dell’illustre generai Pepe, che li comanda. Ma i suoi mezzi sono esauriti; eli’ha uno 4 7 Ottobre. Il Journal de la Nièvre pubblica il seguente indirizzo AL POPOLO FRANCESE.