tìas seljastvo u tim krajevima strada, sto je poslje-dica te nagle promjene iz feudalne u gradansku drzavu.
   Prva i najrazornija posìjedica te nagle promjene drustvenog poretka bila je u tome, da je razorena autohtona seljacka gospodarska autarhija, razorena je velika kucna zajednica, s k u p e i n a, koja je bila organizirana na nacelu kolektivne proizvodnje u cilju podmirivanja kolektivnih potreba cla-nova kucne zajednice. »Moderna« drzava trazila je reorganizaciju citave proizvodnje, ne sa svrhcm podmirivanja kucnih potreba, nego u prvom redu sa svrhom podmirivanja potreba trzista, trgovine, pa makar kraj toga stradala licna potrosnja samih proizvadaca.
   Tu reorganizaciju proizvodnje postigla je »moderna« drzava na vise nacina, ali u prvom redu opo-rezivanjem seljackih gospodarstava. U feudalnom poretku seljaci su davali feudalnoj gospodi jedan dio svojih proizvoda; prema tome kolicina davanoga bila je uvijek zavisna o kolicini godisnjeg dohotka, pa je tako seljak bio osiguran, da ce podmiriti svoje potrebe. Medutim gradansko-birokratska drzava trebala je ne seljacke proizvode, nego gotov novae. Taj je novae trebao, da se podmiri brojno cinovnistvo, da se razviju gradovi i da se izgrade moderna saobracajna sredstva. Nije se vise vodilo racuna o godisnjem dohotku seljaka i o podmiri-vanju njegovih potreba. Seljak je bez obzira na svoj prirod i bez obzira na to, da li je njemu ostalo dovoljno da podmiri svoje najnuznije potrebe, mo-rao placati porez u gotovu novcu, jer ako ga nije
149