jenjaju i Dalmacija se kao i svi ostali hrvatski krajevi sve jace izjednacava sa teznjama i shva-canjima gomje Hrvatske.
   Medutim sve, sto je receno o ovim dvjema kultu-rama, uopcavanje je, koje dozvoljava mnoge iz-nimke, a pored toga postoje i medusobni utjecaji raznih kultura, a radi toga i razlicite kombinacije njihovih psihickih odlika.
vn.
   Za prosudivanje utjecaja trgovackog i obrtnic-kog staleza, kao i ostalog malog gradanstva u Hrvatskoj, treba imati na umu nekoliko okolnosti. Prije svega, prilike u feudalnoj Hrvatskoj, pored 98% stanovnistva, koje je zivjelo u naturalnom go-spodarstvu, nisu bile povoljne za razvitak novcanog kapitala, ni za izmjenu dobara. Ove su okolnosti bile pojacane jos i utjecajem zadruzne kulture hrvatskog seljaka. Ta je kultura, kao sto je receno, autarhicna, privezuje seljaka uz »skupcinu«, pravi ga zavisnim od zadruzne zajednice i utjece na nje-govu nepokretnost i odvratnost prema iseljavanju u gradove. Jos pri kraju XIX. vijeka prenapucenost je seljackih kotara u Zagorju tolika, da se moze uporediti sa najindustrijalnijim predjelima Evrope, a bez iseljavanja seljackog elementa u gradove ne moze biti govora o brzom razvitku gradova.
   Zadruzna kultura poradi svojih kolektivnih shva-canja nije sklona razvijanju individualnog nagomi-lavanja imutka, a prema tome nije sklona ni razvijanju individualne trgovine. Kod nas je na prijelazu
111