Ove su promjene uvjetovale, da se formira emigra-cija iz ovili zemalja, koju smo gore oznacili kao emigraciju seljaka pretezno stocarske kulture i kao emigraciju ekonomskog i privremenog karaktera.
   Ta je emigracija, uz ovakav sastav i prirodu, predstavljala uglavnom dvije opasnosti utvrdenom poretku u novoj sredini: prvo opasnost za ekonom-ski standard zivota domaceg radnistva, koje je bilo ugrozeno uslijed pritjecanja jeftine i nestrucne radne snage, uvezene u velikim masama, i drugo, opasnost za postojeci drustveni moral i obicaje u americkim industrijskim sredinama. Ta se je opasnost ogledala u izvjesnim navikama, nacinima po-nasanja, ceremonijama i obicajima, koji su se, pre-neseni iz stocarskih, a cesto i polunomadskih sre-dina, znatno razlikovali od onih, koji su odgovarali industrijskom stupnju razvitka. Ako bi ova nova imigracija, snazna brojem i vrlo razlicita u navikama i idejama, trebala da postane trajna, ona bi mogia isto tako i da predstavlja opasnost za drustveni poredak i raspodjelu vlasti, formiranu u ka-pitalisticko-industrijskoj sredini Novog Svijeta.
   Najprije je napravljena sa strane americkog javnog misljenja ostra razlika izmedu »stare« i »nove« imigracije, tako da je antagonizam, koji je ranije bio upravljen protiv »stare«, sada prenesen samo na »novu« imigraciju. Taj se je antagonizam najprije ispoljavao u izvjesnima stigmatizirajucim i zastrasujucim oznakama. Ova je situacija bila ta-koder osnazena i predrasudama, koje su bile posu-dene iz sukoba medunarodnog karaktera, kao sto cemo kasnije vidjeti. Slaveni uopce, a Balkanski Sla-veni pcsebno, jer su sacinjavali jedan dio, i to zna-
191