Nastaje pitanje, zaèto je hrvatsko gradanstvo, u pitanjima od zivotnog interesa po seljastvo, bilo na strani plemstva i svecenstva, a protiv seljastva, i ako je poznato, da je u francuskoj revoluciji bas gradanstvo oborilo feudalni poredak i da je u tome bilo potpomognuto od seljaka. Ima vise razloga, koji objasnjavaju ovaj protuseljacki stav hrvatskog gradanstva.
   Uslijed slabih prometnih veza, plemicskog i sve-cenickog monopola izvangradske trgovine, kao i uslijed nepokretnog okolnog poljoprivrednog stanov-nistva, koje je zivjelo u autarhicnim zadrugama i bilo nezavisno od okolnih trzista, trgovina se nije mogia razvijati u vecim razmjerima, tako da je gradanski sloj u Hrvatskoj sredinom XIX. vijeka bio vrlo nerazvijen i relativno slab i ekonomski i broj-éano u odnosu prema plemstvu i svecenstvu. Za-greb, koji je bio najveéi grad Hrvatske, imao je 1848. svega oko 16.000 stanovnika. Jedan dobar dio stanovnistva tih malih gradova u Hrvatskoj otpa-dao je na plemstvo, svecenstvo i njihovu poslugu, a ostalo su bili mali obrtnici i mali trgovci uz nesto daka i gradanskih intelektualaca. Jos od doba pro-turevolucije utjecaj je svecenstva na malo gradanstvo bio vrlo velik. Od protureformacije broj svecenstva, a narocito vjerskih redova u Hrvatskoj bio je vrlo velik i svecenstvo je k tome imalo citavu nastavu u svojim rukama.
   Osim toga, ti su mali gradovi u Hrvatskoj uzi-vali narocite privilegi je: to su bili »slobodni gradovi«, koji su sami birali svoju upravu i imali svoje posebno sudstvo. Ta se je gradska uprava bi-rala uvijek izmedu bogatijih gradana i polozaji u
64