nih i zato Stjepan Radié u programu seljacke stranke od 1921. trazi sveopée osiguranje, tako da nitko bez svoje krivnje ne ostane bez sred-stava za zivot.
   Kao i politicku, tako i ekonomsku demokraciju nalazimo najdosljednije provedenu u seljackoj za-druzi, narocito u onom njenom obliku koji u Hrvat-skom Zagorju i drugim nekim krajevima nazivlju skupcina. U takvom tipu kuénih zadruga po-stojala je potpuna politicka i ekonomska demokra-cija. U skupcini je vlast bila u rukama svih domara, a izabrani gospodar i gospodarica nisu uzivali nikakvih posebnih prava — bili su jednaki ostalima. Tu je vrijedilo nácelo: »tko nije pri djelu, nije ni pri jelu«. Ali je rad bio tako podijeljen, da se je vo-dilo racuna o fizickim moguénostima i o umnim sposobnostima, a narocitu zastitu su uzivala djeca i starci bez razlike spola, zatim trudne zene i po-rodilje.
   Najveca zapreka ostvarenju seljacke drzave bila su uvijek ona gospoda, koja su tude misli i svoje interese pretpcstavljala potrebama, zeljama i shva-canjima puka, a narocito seljastva. Zato ideolozi se-ljackog pokreta i naglasavaju, da je seljastvo na-rod, a to ne znaci drugo, nego da duhovna i mate-rijalna dobra najsirih narodnih slojeva moraju biti mjerilo i putokaz opée narodne politike.
143