seljacki i radnicki pokreti tezili su za politickom vlascu u cilju promjene postojeceg drustvenog po-retka.
   Predstavnici gradanskih ideologija formulirali su jos 1848. svoja gledanja, koja se nisu u mnogocem izmijenila sve do dañas. Tako jedan od tih ideologa ovako definirá narod:11)
      Ne razumijevam ja ovdje pod narodom mo-jim neuke mase, koje fanatizam, ushicenje i zasljepljenje simo ili tamo nagnuti moze, veé ja razumijevam pod narodom one ljude, stare i mlade, koji su od pocetka gibanja narod-noga sve do dañas u svih krizah nasega po-litickoga zivota narod ravnali, poducavali, tjesili i odusevljavali...
   Da je ta privilegirana gradanska manjina uistinu samo sebe smatrala narodom, najbolje se vidi iz toga Sto su svoj kulturni standard zivota i svoje prihode izjednacili sa standardima zapadno-evropskog gra-danstva i to samo s pomocu ekonomskog iskoriscava-nja sirokih narodnih slojeva, a narocito seljastva, tako da se seljastvo mora boriti jos i dañas da se dokinu razni nameti i dace, koje je francuska uprava u hrvatskim krajevima bila dokinula pred gotovo 150 godina.
   Uslijed toga je hrvatsko seljastvo poslije likvi-dacije feudalnih odnosa nazadovalo i ekonomski i u higijenskom pogledu, a u prosvjetnom i odgojnom pogledu nije ni malo napredovalo. Uvadanjem nov-íane ekonomije razbila su se autarhicna seljacka gospodarstva (skupcina), a time je oslabljena i au-
11	) Ivan Kukuljevlé u pismu banu Jelaóicu 9. aug. 1849.
70