nadmocnosti. Ovo se shvacanje prema tome i dalje oslanja na ustanove zapadno-evropske civilizaeije i pod utjecajem je poslijeratnih gradanskih naciona-listickih ideologija, koje se razvijaju na zapadu.
   Drugo je shvacanje seljacko, koje razbija nacio-nalnu mistiku, ne priznaje rasne teorije ni ideju o solidamosti interesa svih slojeva, jer je posljedica tih ideja bila »da je gradanstvo nametnulo seljastvu svoja shvacanja i svoje poglede, koji su odgovarali gradanskim interesima. Medutim zivotna je potreba seljastva, da preuredi drustveni poredak prema svojim shvacanjima i interesima, t. j. da ostvari seljacku drzavu u kojoj ce se svi drustveni slojevi ravnati prema zivotu i potrebama seljackoga na-roda; a da se ovaj cilj postigne, potrebna je iz-mjena danasnjeg drzavnog i drustvenog poretka, jer ne smije seljastvo ostati vjecno samo objekt bilo koje brige i skrbi, bilo pljacke i izrabljivanja sa strane drugih staleza.«23)
   Sa gledista seljackog pokreta prema tome shva-canja koja je donijela gradanska revolucija bila su »na stetu seljastva, radnika i svih slabijih, a kori-stila samo onima koji su imali u ruci novac i vlast«.24)
XI.
   Ove ideoloske kao i izvjesne kultumo-regionalne razlike unutar hrvatskog naroda ne znace da se one mogu iskoristiti u svrhu razbijanja hrvatstva kao politicke i nacionalne snage. Hrvati su u toku
23)	Ibid. str. 199 i 200.
24)	Ibid. str. 199.
122