n.
   Kod prosudivanja sredine u kojoj se izgraduju prve politicke ideologije Hrvata treba u prvom redu voditi racuna o unutrasnjem sastavu te same sredine, ali je isto tako vazno ispitati i sve one vanjske cinioce, koji su mogli utjecati na drzanje te sredine. Na taj nacin moci cerno bolje shvatiti postanak ideologija, koje ce prethoditi politickim pokretima i drustvenim preokretima.
   Na kraju XVllI. vijeka Hrvatska je izlozena centralistiekim teznjama Austri je i germanizaciji, a vec na pocetku XIX. vijeka postoji opasnost pe-stanskog centralizma i madarizacije. Sa gledista hrvatskih intelektualaca i hrvatske intelektualne omladine i jedno i drugo znacilo je ugrozavanje njihovih egzistencija, jer svako tudinsko prodiranje donosi sa sobom strane elemente, koji zauzimaju vo-dece polozaje u zemlji, dakle upravo one polozaje, koje domaca elita prisvaja za sebe.
   Spomenute nam okolnosti tumace nekoliko po-java u razvitku hrvatskog drustva onoga vremena. S jedne strane narocito se naglasava borba za na-rodni jezik i narodnu knjizevnost; s druge strane opet ta borba za narodni jezik, narodno ime, narodnu knjizevnost i uopce borba za narodnu kul-turnu individualnost, nije ekskluzivna, nego napro-tiv vrlo ekstenzivna. Zatim uz tu borbu za kulturnu individualnost razvija se i teznja za politickom sa-mostalnoscu i konacno, u borbi za kulturnu i poli-ticku nezavisnost sudjeluju bez razlike svi slojevi tadasnjeg drustva; ova posljednja okolnost opet sa
93