Vili.
   Iste misli vodilje, koje su u toku stoljeca pokre-tale hrvatski puk, da se bori za svoju kulturnu, eko-nomsku i politicku slobodu, pokrecu i danas selja-cki pokret u Hrvatskoj. Antun Starcevic, koga mo-zemo smatrati kao pretecu hrvatskog seljackog po-kreta, ovako se izrazava o polozaju seljastva u gra-danskoj drzavi:
   Gradani, uobce, imaju mnogo i lepa znanja i eto dosta imanja, i svu vlast u sakah... a seljani su bez imanja i bez znanja, dakle bez prava, prem naj-vise rade i terpe za dobro obcenito.21)
   Iz tih istih razloga Antun Radie i ostali osni-vaci Hrvatske Pucke Seljacke Stranke god. 1905. naglasava ju :
   HPSS ce nastojati i raditi, da se citav hrvatski narod, koliko zivi na okupu, ujedini i uredi u svoju drzavu sa svojim zakonima i uredbama i to na osnovu onakvoga misljenja o drzavi i vladi, o pravu, zakonu i vjeri, kako se ocituje u zivotu slavenskoga puka i slavenskih mislilaca, koji s pukom skladno misle i osjecaju, a sve obzirom na potrebe puka i citavoga naroda.22)
   U svom programu od 1921. Stjepan Radiò pre-cizira kako bi trebalo da izgleda drzava, koja bi najbolje odgovarala potrebama puka. Stjepan Radiò trazi direktnu politicku demokraciju, to jest on trazi da citav narod plebiscitom, puckom inieijati-vom i puckim referendumom neposredno stvara one
 21 ) A. StarCevié, Ustavi Francezke, Zagreb, 1889.
 22)	A. Radié, Sabrana Djela, VII., Zagreb, 1936.
52