ali utjece na nj, i taj se utjecaj zapaza sve do u najnovije vrijeme. Tako n. pr. danasnje teznje za korporativnim uredenjem drzave i nisu drago nego nastojanja, da se zastite i ucvrste staleski interesi izvjesnih povlascenih staleza protiv interesa sirokih narodnih slojeva; to je u stvari teznja za povratak u stalesko drustvo srednjega vijeka. Tako se u pa-stirskom pismu hrvatskog episkopata od 12 sijeénja 1937. kaze ovo:
   »Liberalizara je pocinio veliko zio time, sto je unistio sva staleska gospodarska drustva (cehove, bratstva, itd.). Premda ni ta nijesu bila bez pogrje-saka, ipak se njihovim ispravcima ne bi nikad doslo do sadanjeg nereda u gospodarstvu. Taj sadanji ne-red moguce je zato popraviti opet samo staleskim organizacijama i medusobnim povezivanjem svih privrednih grana. Svi clanovi istih zvanja neka se zdraze u samoupravna socijalna tijela (organizme) — korporacije, ove opet u visa tijela, a interese sviju imala bi povezivati i nadzirati drzava.«11)
   Razumije se, da bi drzava, o kojoj se ovdje go~ vori i koja bi nadzirala korporacije, bila u stvari samo skup predstavnika nekolicine privilegiranih slojeva i staleza, koji bi tom korporativnom drza-vom upravljali kao i ranije staleskom, to jeat u cilju zastite svojih uzih interesa, a na stetu interesa sirokih narodnih slojeva.
   Ovakova drzava mora biti nuzno organizirana na organskom i hierarhicnom nacelu12), to jest na nacelu po kojemu postoji jedno vrhovno srediste,
    n) Pastirsko pismo, Zagreb, 1937.
r2) Uporedi, Naòela dmstvene obnove, Zagreb, 1937.
38