naukama, koje su i inace vrlo osjetljive na kulturne í na politicke utjeeaje, a kod Hrvata su se te nauke pócele razvijati uporedo sa razvitkom ideje narod-nog jedinstva svih juznih Slavena. To je bio razlog, da su kod ñas i povijesne nauke i etnologija i politicke nauke, a i druge drustvene nauke polazile sa jedne pretpostavke, koja je unaprijed bila prihvacena bez diskusije, a to je: pretpostavka, da je drustveni razvitak svih juznih Slavena bio jednoobrazan; ta je naime pretpostavka odgovarala ideji kulturnog i po-litickog jedinstva slavenskih naroda u Podunavlju i na Balkanu. Najbolji dokaz takove kulturne, politicke, a uz to i znanstvene orijentacije hrvatskih gradanskih slojeva je u tome, sto se je prva najvisa kulturna i znanstvena ustanova kod Hrvata nazvala »Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti«.
    Ideja jednoobraznog kulturnog i politickog razvitka ostala je kao apsolutna pretpostavka i onda kada je jedan dio hrvatskih gradanskih slojeva poceo razvijati hrvatski gradanski nacionalizam; s tom razlikom jedino, sto su ovi pretpostavljali, da su ne svi juzni Slaveni, negó svi Hrvati, bez razlike kraja i drustvenog sloja, prosli kroz jednoobrazan kulturni i politicki razvitak. Ti su gradanski slojevi naime identificirali svoj kulturni i politicki razvitak sa kulturnim i politickim razvitkom citavog naroda.
    Kad ovakav razvitak znanstveni, kulturni i politicki kod hrvatskih gradanskih slojeva imamo na umu, onda nam je sasvim razumljivo, da danasnje znanstvene ideje i teorije, koje razbijaju dosadasnju jugoslavensku i dosadasnju hrvatsku gradansku tra-diciju, narocito u drustvenim naukama, izazivaju snaznu reakciju sa strane hrvatskih gradanskih slo-
128