je oblik drustvene organizacije bio iskoriácavan od vladajucih staleza, koji su se formirali iz ratnicko-stocarskog elementa. Taj je elemenat predstavljao cini se drukcije kulturne osobine od onih, kojima su se cdlikovali zadrugari i tu nije dolazilo do naroci-tog etnickog izjednacavanja bas zato, sto su osva-jaci u obliku staleske organizacije iskoriscavali po-Ijoprivrednike, a da nisu trebali da diraju u njihcvu kulturu i u njihovo unutrasnje drustveno uredenje. U koliko je dolazilo do nekog etnickog izjednacavanja, to je bilo u slucaju, kada su manastiri i svje-tovna vlastela silom naseljavali stoéare nomade i privikivali ih na zemljoradnju. Ali ti stocari nomadi nisu namecali svoje osobine zadrugarima starosje-diocima, nego je proces bio obratan. To je sasvim razumljivo. Dosljaci su naime morali od starosje-dilaca da uce ratarstvo i sjedilacki nacin zivota; tih stocara-nomada, koji su prisilno naseljavani, bilo je relativno manje od poljodjelaca, i bili su rastr-kani unutar nepomicne i otpome starosjedilacke mase.
   Isti se je proces odigrao, kad je na mjesto ne-manjicke staleske drzave dosao turski vojnicki feu-dalizam. I taj je iskoristio zadruznu ekonemsku or-ganizaciju starosjedilaca, ali nije dirao niti u nji-hovu drustvenu organizaciju niti u njihovu kulturu, jer mu to nije bilo ni potrebno. I turski feudalni sistem je nestao, a poljodjelci su u ovim krajevima jos do dañas odrzali mnoge osobine svoje prakulture.
220