n.
   Pocetke hrvatskog staleskog nacionalizma moderno vidjeti vec u teznjama hrvatskih narodnih vladara, njihovih biskupa i dvorjana, koje su isle za tim, da ujedine sto vise hrvatskih plemena i da prosire podrucje hrvatske sredovjecne drzave. Me-dutim ovi su slojevi bili pod drukcijim kulturnim i politickim uplivom negó sto su bili siroki narodni slojevi, pa su u propagiranju svoje kulture, svojih teznja i interesa dolazili u sukob sa plemenskim glavarima i sa pukom. To je bio jedan od vaznih uzroka kratkotrajnosti vlade narodnih kraljeva.
   Sporazum predstavnika hrvatskih plemena i ugarskog kralja Kolomana, poslije pada vladavine hrvatskih kraljeva, nastavak je ovog hrvatskog staleskog nacionalizma. Predstavnici nekolicine ja-cih hrvatskih plemena traze od Kolomana, da im prizna njihove plemenske posjede i da ih oslobodi placanja zemljarine. Priznavajuci Kolomana za kralja, ova su hrvatska plemena time osigurala svoje posebne plemenske interese na podrucju iz-medu Gvozda i Neretve. Oni su time sacuvali ro-dovsko-plemensku drustvenu organizaciju protiv nastojanja nekih plemenskih glavara i svecenstva, koji su isli za tim, da sruse plemenski poredak, da organiziraju centraliziranu drzavnu vlast, da pri-svoje jedan dio plemenskih zemalja i da nametnu svim podanicima poreze, dace i feudalne odnose. Iz tih razloga su se predstavnici hrvatskih plemena, koja su ugovarala sa Kolomanom, potpuno zado-voljili sa ekonomskom, kultumom i politickom sa-mostalnoscu u unutrasnjim poslovima na podruóju
29