osim dosadasnjih predmeta, mora uciti jos i: a) po-znavanje naroda i njegova zivota; b) drustveni raz-voj covjecanstva (historijska sociologija) osobito u Slavena u svezi s njihovom povjescu ...«
   Antun Radie je bio prvi, koji je poceo sa sakup-ljanjem gradiva o zivotu i kulturi hrvatskog selja-stva i rad koji je on zapoceo i danas se nastavlja, te je u Zbornicima Akademije znanosti u Zagrebu sa-kupljeno vrlo mnogo podataka potrebnih za prou-cavanje zivota, potreba i teznja, dakle za proucava-nje kulture hrvatskog puka. Svoje poznavanje naroda braca Radici su vrlo dobro primijeniìi kod iz-gradivanja osnovnih misli i nacela hrvatskog seljac-kog pokreta i zato se te misli i nacela i ne mogu valjano ocijeniti u citavom njihovom opsegu, dubini i dalekoseznosti bez poznavanja hrvatske pucke i seljacke kulture.
   I Antun Starcevic i braca Radici bili su seljacka djeca, sinovi seljaka; ali je od osobite vazncsti to, da su i Ante Starcevic i braca Radici rodeni u se-ljackim kuenim zadrugama i u krajevima gdje je zadruzni zivot jos bio razvijen, iako je vec bio poceo opadati uslijed prodiranja ekonomskog i dru-stvenog sistema zapadno-evropskog kapitalizma. I Antun Starcevic i braca Radici su dakle mogli da u svojoj najuzoj sredini i od svojih najranijih dana promatraju i jedan i drugi nacin drustvene orga-nizacije i da uporeduju njihove prednosti i njihove nedostatke. Antun Starcevic je obicavao naglasavati, da svoja shvacanja, svoj moralni i politicki razvi-tak duguje u prvom redu onome sto je vidio i nau-cio u zadruzi gdje se je rodio. Citav svoj politicki sustav izgradili su tako i braca Radici na osnovu
141