m.
  Kad govorimo o rasi i o nasljedivanju rasnih osobina, moramo imati na umu rezultate suvremene biologije. Osnovna je zasada moderne genetike, da se hereditarna konstitucija covjeka u bioloskom smislu sastoji od nekoliko hiljada cestica, koje se zovu geni. Svaki je gen razlicit od drugih i obicno svaki utjece na odredenu osobinu. Tako ce neki gen utjecati u prvom redu na boju ociju, drugi na fertilitet, treci na stas itd. Medutim pojedini gen u svom utjecaju nije izoliran. Njegov utjecaj zavisi i
o	ostalim genima, koji su prisutni.7) Ali prema drugom osnovncm nacelu moderne genetike svaki je gen nezavisan o drugim genima u nasljedivanju, t. j. gen nije vezan ni za jednu odredenu kombi-naciju kod nasljedivanja, nego se moze nezavisno o drugim genima nasljedivati. Posljedica je te nezavi-snosti gena stalna mogucnost stvaranja novih kom-binacija gena i prema tome nastajanje novih osobina.8) Osim toga geni su podvrgnuti i konstitucio-nalnim promjenama. To je t. zv. mutacija gena, i oni se u tom promijenjenom obliku i dalje razmnoza-vaju.9) Teoretska i prakticna posljedica tih nacela moderne genetike jest u tome, sto kod krizanja uvijek postoji mogucnost nastajanja novih tipova sa nasljednim osobinama, potpuno razlicitih od iz-vornih tipova.
    7) Julian S. Huxley, A. C. Haddon, We Europeans, London, 1835, str. 72.
     s) Op. cit. str. 78—80.
     9)	Op. cit. str. 82—83.
175