odgovaraju niti interesima a niti shvacanjima naj-veceg broja Hrvata.
   Ne samo to, nego su ti pokreti ponekad bili upereni direktno protiv interesa hrvatstva, jer su tezili ili da cijepaju Hrvate ili da ih iskoriste u in-teresu tudih nacionalistickih pokreta.
   Tako je na primjer teznja izvjesnih gradan-skih slojeva, da izjednace hrvatstvo i katolicizam, vrlo pogibeljna sa gledista hrvatskih nacionalnih interesa. Nema sumnje da veliki dio Hrvata pripada katolièkoj vjeri, ali isto tako jedan dio Hrvata pripada islamu i drugim vjerama. Izjednaciti hrvatstvo i katolicizam znaci odreci se bosanskih Hrvata muslimana. Osim toga katolicizam je samo jedan od mnogih elemenata hrvatske narodne kulture, ali to nije niti njen osnovni niti njen najvazniji elemenat; vidjeli smo naprotiv, da su kod Hrvata bas elementi one kulture, koja je postojala jos prije katolicizma, uzeti kao podloga najjaceg i najveceg hrvatskog politickog i drustvenog pokreta, a prema tome i kao podloga hrvatskog nacionalizma. Poznato je k tome, da je katolicizam univerzalni pokret, dok je nacio-nalizam lokalni pokret; izjednaciti katolicizam sa hrvatstvom znacilo bi staviti hrvatstvo u sluzbu univerzalnih teznja katolicke crkve.
   S druge pak strane neki su gradanski slojevi kod Hrvata, u nedostatku poznavanja autohtone kulture hrvatskog seljastva, uzeli kao podlogu svoje nacicnalisticke ideologije elemente germanske autohtone kulture ili elemente srpske autohtone kulture. S tim u vezi su jedni pokusali da hrvatskom nacionalizmu postave kao podlogu nordijski mit, to jest ideju o gotskom podrijetlu Hrvata i mit o su-
137