platio, drzava mu je poslala egzekutore i prodala njegovu siromastinu.
   Ne samo da je gradansko-birokratska drzava utjerivala porez od seljastva bez obzira na njegove potrebe, nego je taj porez bivao sve veci. Seljak je morao da prodaje svoje proizvode na trzistu, da bi dosao do gotova novca. Medutim prema podacima, koje iznosi Bicanic, cijene su seljackih proizvoda bas u to doba stalno padale, tako da je cijena pse-nice u toku od 22 godine pala za dvije trecine, od 15 na 5 forinti. Seljak je morao sada za isti porez prodati tri puta vise psenice. Medutim uslijed po-rasta nominalnog poreza u tom razdoblju, a isto-vremenog pada cijena poljoprivrednih proizvoda, seljak je zapravo placao pet puta veci porez, a to je znacilo da je morao prodati pet puta vise svojih proizvoda. Razumije se, da je osim tog izravnog poreza seljak placao jos i neizravni porez u mono-polima i u raznim davanjima feudalne prirode, kao sto je na pr. lukno.
   Na taj nacin je gradanska drzava oporezivanjem »razvijala trgovinu i promet«. Razvijao se tako ka-pitalizam, uvecavalo se cinovnistvo i gradovi, raz-bijala se autarhijska seljacka kolektivna zajednica; seljastvo je moralo sve svoje energije da utrosi u proizvodnju za trziste, napusten je kucni obrt, poceli se kupovati jeftini i neukusni industrijski proizvodi, napustena je stara autohtona kultura, napusten stari moral, pocelo je gramzenje za nov-cem, nastale su ekonomske razlike na selu, siroma-snije seljastvo' je bivalo sve slabije hranjeno i fi-zicki je propadalo, pojavili se seoski lihvari, za-
150