149 Stjepan Báthory, i narodne s vodom Ivanom Zapoljskim bjes-snile su strastvene borbe. Drzavni su se prihodi gubili u rukama la-komih velikasa, a financijalnu nevolju poveca jos kvarenje novca. Opreka izmedu rasipnoga zivota velikasá i nevjerojatnc bijede se-Jjakà i gradanà, pace i oskudice dvorske, bila je svakomu zazoraa ; no pomoci joj nitko nije znao ni mogao, niti onda, kad kralj Ludovik II. postade punoljetnim te se ozeni Marijom Austrijskom (1522). Ban Petar Berislavic. Te su nevoljne prilike iskoristili Turci za odlucne navale na Hrvatsku i Ugarsku. Ban Petar Berislavié su-zbijao je neprekidno njihove nadmocne navale i to poglavito novcem, sto su ga Hrvati sami na svom saboru dozvolili u tu svrhu. Ali uza sve to ban je Turcima samo tesko odolijevao, narocito otkad oni osvojise sav kraj do blizu Une, tako da je jedino Jajce s oblíznjim okolisem ostalo slobodno kao kakova oaza u turskom vladanju. Stoga je u Jajce vazda trebalo s i 1 o m unositi hrane i oruzja, da uzmogne i dalje odbijati navale. Pocetkom 1518. opskrbi tako Petar Berislavic Jajce porazivsi tom prilikom Turke negdje blizu grada. Pored svega primirja provale Turci nanovo 1520. kroz Hrvatsku do Istre. Ban Petar Berislavic pode im ususret. U pianini Pljesivici iz-medu Korenice i Bihaca na Uni doslo je (20. maja) do zestokoga boja, u kojem ban pogibe. Tijelo banovo bi odneseno u Vesprim i ondje svecano sahraajeno, dok opea zalost zavlada za njim ne samo u Hrvatskoj, nego i na dvoru pape Lava X., kralja Ludovika II. i cara Karla V. Sultán Sulejman II. Upravo iste godine sjede na prijestó sultán Sulejman II. (1520—1566), za kojega se tursko carstvo uspelo na vrhunac slave i mocí. Odmah u pocetku svoga vladanja zauze otok Rod, a onda (29. aug. 1521.) vazni Beograd, „zlatni kljuc" Ugarske i Slavonije, na koji su dosada tolike turske vojske bezuspjesno uda-rale. Poslije pada Beograda bijase ocito, da ce doskora doci do od-lucnog sukoba izmedu Ugarske i Turske, a i Hrvatskoj zaprijeti teska pogibao, jer unatoc hrabrosti novoga baña Ivana Karlovicaod plemena Gusicá (1521 — 1524) osvoje Turci Knin i Skradin (1522), a onda Ostrovicu (1523); jedino Klis obrani slijedece godine Petar K r u z i é. U toj se nevolji Hrvati potpuno priklone Habsburgovcu Ferdinandu, koji ih je zbog sigurnosti Koruske, Kranjske i Stajerske pomagao i novcem i vojskom, brineci se tako vise za Hrvatsku od kralja Ludovika. Uto nade se Jajce u krajnjoj nevolji ne imajuci brane i dovoljno vojske. Hrabri Krsto Frankapan, sin kneza