72
gradski biskup, svecenstvo, plemstvo i gradani. U gradovima sudilo sepo rimskom zakonu.
    Prosvjeta. Gradovi su vazni i kao sredista prosvjete i umjet-nosti onoga vremena, jer se time u prvom redu zanimalo svecenstvo. U istoj je stvari od osobite vaznosti jos i benediktinski red, buduci da je svaki samostan imao svoju knjiznicu, a rukopisi njegovi dijelili su se za posta redovnicima na citanje i prepisivanje. Uza to jos su se redovnici bavili odgojom i obucavanjem mladezi, ne samo one, koja se imala obrazovati za svecenike, nego i za svjetovnjake. U tim skolama bijase glavni predmet latinska gramatika. No u Hrvatskoj nasla je mjesta i domaca hrvatska pismenost na osnovi slovenskoga crkvenoga jezika i glagolske azbuke. Ovo je pismo do-bilo tude svoj posebni oblik (uglasti), pa se stoga i zvalo hrvat-s k i m. Nema sumnje, da je na njemu bilo napisano vise crkvenih knjiga, a upravo hrvatskoga je podrijetla glasoviti rukopis, obicno zvan Glagolita Clozianus, iz XI. vijeka, nekoc vlasnistvo kneza Ivana Frankapana Krckoga (f 1482.), docnije grofa Cloza, po kojemu i dobi ime, a taj ga ostavi (1856) gradskom muzeju u Trentu (u juznom Tirolu). I graditeljstvo razvijalo se u Hrvatskoj prema uzoru u susjednoj Raveni i Akvileji; crkve bijahu ponajvise male okrugle zgrade s kubetom, a oltari i drugi dijelovi crkve bijahu iskiceni osobito znacajnom geometrickom ornamentikom, simbolickim pticama i drugim zivotinjama, koje se stereotipno vracaju na vrpcastim dekoracijama. Od ovih je zgrada najznatnija crkva sv. Donata u Zadru (iz pocetka IX. vijeka), podignuta na starijim temeljima, danas gradski muzej, onda sv. Nikole i sv. Kriza kod Nina, sv. Barbare u Trogiru i sv. Trojstva kod Spljeta. Sve su se ove crkve iz IX. i X. vijeka sacuvale do danas, samo su zapustene, a takvih bilo je veoma mnogo, narocito u okolici kninskoj i spljetskoj, gdje su poglavito u tursko doba propale. Konacno treba spomenuti, da je i zlatarstvo, narocito u Spljetu, u XI. vijeku bilo na visokom stupnju, a tako i umjetni obrt drugih kovina, narocito srebra, kako pokazuju nebrojeni nalazi po otkopanim grobovima iz ninske, kninske i vrlicke okolice.
    Kad ogledamo nutarnje prilike u Hrvatskoj do kraja XI. vijeka te ih usporedimo s onima u ostaloj Evropi, vidimo, da je stara drzava hrvatska bila na visini uljudbe svoga vremena, stojeci narocito pod utjecajem susjedne Italije.