130
Golubac izdajom. Nato zapoce Zigmund rat i podsjcdne Golubac, ali sultan pohrii grada u pomoc i pobije Zigmunda, tako da se je kralj morao uz teske gubitke povratiti u Ugarsku (1428).
    Nehaj Zigmundov za Ugarsku i Hrvatsku. Poslije toga ostavi nemirni kralj i opet svoju drzavu, predavsi upravu u ruke svoje iene Barbare1, tasta baña Hermana Celjskoga i surjaka palatina Nikole Gorjanskoga. Za to je vrijeme postigao Zigmund davnu svoju zelju, da ga je papa Eugen IV. (1433) okrunio u Rimú carskom krunom, dok je s Mlecanima utanacio primirje, koje je jos jednom pred smrt svoju produzio. Ovako se konacno rijesilo nemarom i nehajem kra-ljevim pitanje Dalmacije u mletacku korist za vise vijekova, jer se ona otada vise nikad ne sjedini s Hrvatskom. U to je doba bio hrvat-skim banom Nikola Frankapan (1426—1432), prvi od svoga roda, koji je uzeo ovo u hrvatskoj proslosti toliko proslavljeno ime. Jos prije negoli je postao banom posjedovao je, kao jedini clan svoga roda, Krcki otok, Vinodol, Modruse, Senj, Gatsku i Liku u Hrvatskoj, a Cetin, Slunj i Ozalj u Slavoniji. Kad je postao banom, kralj Zigmund zalozio mu je za 28.000 dukata jos i Bihac na Uni, Knin, Lapac-grad, Vrliku, Ostrovicu (kod Bribira), Skradin, lucku zupaniju izmedu Zrmanje i Krke te Poljica. Tako je dakle ban Nikola Frankapan posjedovao gotovo citavu Hrvatsku. U Slavoniji opet bjese banom Celjski knez Herman (1423—1435), tast kralja Zigmunda, u cijim je rukama bio velik dio Slavonije. Zbog nekih obiteljskih razmirica doslo je sada do sukoba izmedu oba ova mocna roda, oko kojih se okupise i ostali plemici; tako su nastale dvije stranke. Sada su Celjski pregli za tim, da ovladaju i u Hrvatskoj, a zatru Frankapane ¡ no uto se vrati Zigmund iz tudine i tako sprijeci gradanski rat. Skoro potom umr'o je ban Nikola Frankapan (26. juna 1432.) i ostavi devet sinova, koji osnovase one grane frankapanske porodice, sto ce sve do druge pole XVII. vijeka igrati odlucnu ulogu u hrvatskoj povijesti.
    Obrambeni sustav. Oko toga vremena (1433—1434) pada Zig-mundova osnova na obranu hrvatskoga i ugarskoga kraljevstva, i to protiv Mlecana, Turaka i Husita. Svaki je imucniji piemie i velikas morao sa svojim podanicima i sluzbenicima ici u rat na kraljev poziv, dok je vise siromasnijih imalo po jednoga opremiti. Hrvatska bude
     1 Kraljica Barbara voljela je oblaciti erno odijelo ; ótale joj do dañas spomen u hrvatskom narodu (oko Zagreba i u Zagorju) kao „c r n a kraljica“. Cesto je boravila i na Medvedgradu, a spomen na to poznati je „Kraljicin zdenac" pod gradom.